Čečenski lider Ramzan Kadyrov se u vrijeme korona virusa na surov način obračunava ne samo sa onima koji krše mjere, već i sa svojim neistomišljenicima.
Novinarka Elena Milashina je i ranije primala prijetnje smrću. Ali nikada nisu bile tako direktne ili bezobrazne. Surovi čelnik Čečenije, države na jugu Rusije, nezadovoljan njenim izvještavanjem o korona virusu, ovog je mjeseca objavio nedvosmislen poziv na nasilje nad novinarkom na društvenim medijima.
Ramzan Kadyrovje direktno rekao šta će sa mnom da radi – i kako. Ovo je prvi put da je to rekao tako konkretno – 42-godišnja Milashina rekla je za AFP.
– Ako je prijetnja stvarna … ne bih mogla da sačuvam svoj život preduzimanjem bilo kakvih mjera. To nije moguće – rekla je ona.
Kadyrovljev odgovor na pandemijukorona virusaojačava njegovu reputaciju moćnika koji vlada čvrstom rukom, netolerantnog na neslaganje ili kritiku, a tome doprinose svježe optužbe za zastrašivanje policije i cenzuru štampe.
Russian Federation: Chechen President threatens journalist Elena Milashina with death
🚨 Alert submitted by @EFJEUROPE, @IFJGlobal & @article19org
Find out more ➡️https://t.co/mrFAymOIp1 pic.twitter.com/xrDAKGkpxd— Council of Europe Media Freedom (@CoEMediaFreedom) April 22, 2020
– Jednom kada je shvatio ozbiljnost virusa, odlučio je da se bori protiv njega sa karakterističnom pretjeranom silom, uz uobičajeno korištenje oštrih mjera i zastrašivanjem – rekla je Ekaterina Sokirianskaia, direktorka Centra za analizu i prevenciju sukoba i poznavalac politike Čečenije.
Kako je rekla, to je nešto u čemu je on dobar i u čemu uživa – da bude surov.
Kadyrov se pojavio kao neprikosnoveni broj Čečenije nakon ubistva njegovog oca Ahmeda u bombaškom napadu 2004. godine u čečenskom glavnom gradu Groznom.
Kremlj danas ovom 43-godišnjaku pripisuje zasluge za stabilnost u regionu nakon islamističke pobune koja je uslijedila nakon dva post-sovjetska rata. Ali grupe za ljudska prava kažu da je do te prividne stabilnosti došlo po cijenu užasnih mjera poput kidnapovanja, mučenja i ubijanja bez prethodnih suđenja.
Ko prekrši mjere treba ga zatrpati u jamu
Kada je pandemija pogodila Rusiju, na društvenim medijima su počeli da kruže video snimci čečenske policije koji patroliraju ulicama i nameću policijski čas palicama.
Iz džamija u državi gde živi većinski muslimanska zajednica, odjeknula su upozorenja zbog kršenja karantina i nenošenja zaštitne opreme napolju.
Čečenija je registrovala 347 slučajeva korona virusa i šest smrtnih slučajeva, ali posmatrači strahuju da je cifra veća.
Rusija u cjelini sada ima oko 70.000 slučajeva i više od 600 smrtnih slučajeva.
Neki od Kadyrovljevih odgovora na krizu odražavali su njegov uobičajeni, nepredvidivi stil. Kad su se Čečenci požalili da su frizerski saloni zatvoreni, pojavio se na videu sa obrijanom glavom, rekavši sa velikim osmjehom: “Svi su naši saloni ljepote zatvoreni, pa kao što su to radili i naši preci, odlučio sam da obrijem glavu!”
Ali, on je otišao predaleko sa sprovođenjem mjera, pa je tako rekao da ljude koji krše mjere karantina treba “ubiti”, a Čečene koji se nisu samoizolovali i koji mogu da zaraze druge uporedio sa teroristima koje bi trebalo “zatrpati u jame”.
U članku “Umrijeti od korona virusa”, novinarka Milashina je pisala o tome kako se Čečni bore protiv virusa u svojim domovima, prije nego da idu u loše opremljene bolnice i kako se boje vlasti.
– Vlasti misle da je glavna prijetnja kritika, a ne virus. Oni mogu da zaustave informacije, ali ne mogu da zaustave problem – rekla je ona.
Kremlj brani prijetnje smrću
Dan nakon objave članka, Kadyrov je njen list “Novaja Gazeta” nazvao “marionetama Zapada” i pozvao Kremlj da “zaustavi te neljude koji pišu i porvociraju naš narod”.
– Ako želite da mi počinimo zločin i postanemo kriminalci, recite tako. Jedan od nas će preuzeti teret, ovu odgovornost, biće kažnjeni u skladu sa zakonom … Ne pravite nas razbojnicima i ubicama – rekao je on.
Upitan u vezi sa Kadyrovljevim komentarima, portparol predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je da odgovor čečenskog lidera nije “ništa neobično”. Umjesto toga, odbacio je to kao “emocionalnu” retoriku, rekavši da je to razumljivo imajući u vidu neviđenu pandemiju.
Na kraju je javni tužilac naredio uklanjanje članka, presudivši da njegovo “nepouzdano” izvještavanje predstavlja prijetnju po javno zdravlje. Ovakav odgovor Kremlja na prijetnju izazvao je osudu u zemlji i inostranstvu.
Brojni aktivisti pozvali su na zaštitu novinarke i zatražili istragu, a slično su apelovali i evropske diplomate i međunarodne organizacije za ljudska prava.
Međutim, novinarka se ne nada da će Moskva reagovati. Ona je već imala loša iskustva sa loklanim vlastima. Zajedno sa jednim aktivistom bila je napadnuta u hotelu u Groznom u februaru, a sa istragom se odugovlači nakon što su dokazi iznenada nestali.
(TBT, Mediji)