Šumski slonovi – manja ugrožena vrsta srodna afričkom slonu – doprinose rastu ogromnih stabala i krošnji sa izvanrednom sposobnošću skladištenja ugljika, prema istraživanju objavljenom u Nature Geoscience.
Ukoliko šumski slonovi budu nestali, smatraju naučnici, tropske šume u Centralnoj Africi izgubit će oko tri milijarde tona ugljika – količinu ekvivalentnu ukupnoj emisiji ugljen-dioksida u Francuskoj u rasponu od 27 godina.
“Novo istraživanje ukazuje na nešto na šta smo u Centralnoj Africi dugo sumnjali, ali tek sada je i nauka potvrdila naše strahove“, navodi Fiona Mycels, naučnica iz Udruženja za očuvanje divljih životinja.
Naučnici su odavno utvrdili da veliki biljojedi poput slonova igraju važnu – doduše kratkoročnu – ulogu u ekosistemima tako što podstiču biodiverzitet, recikliraju nutrijente i pomažu zaprašivanje.
Fabio Berzagi, ekolog iz Laboratorije za klimatske nauke u Francuskoj i vodeći autor novog istraživanja, sumnjao je da bi slonovi takođe mogli da igraju naročito važnu ulogu na dugoročnom planu u oblikovanju afričkih kišnih šuma.
Amazon je gušće obrastao manjim drvećem, ali je količina ukupne vegetacije u poređenju sa afričkim šumama niža.
Amazonija je svoje velike biljojede izgubila prije 12.000 godina. Njihov nestanak vjerovatno je doprinio gustini manjih stabala.
“Mislili smo da bi slonovi mogli imati važnu ulogu u razlikama između ovih šuma”, objašnjava dr Berzagi. “Takođe smo željeli otkriti kakve su dugoročne posljedice gubitka ovih vrsta.”
Dr Berzagi i njegove kolege odabrali su dvije oblasti: jednu u Demokratskoj Republici Kongo u kojoj su slonovi istrijebljeni krivolovom prije 30 godina, a drugu u Republici Kongo gdje su slonovi sve donedavno obitavali u velikom broju.
Istraživači su izmjerili veličinu stabala u obje oblasti, a da bi utvrdili dugoročne posljedice nestanka slonova, stvorili su kompjuterski model koji je simulirao osnovne funkcije afričke kišne šume, uključujući i rast i izumiranje drveća, fotosintezu i reprodukciju. Varijabla je bila prisustvo odnosno odsustvo slonova.
Šumski slonovi gotovo isključivo se fokusiraju na stabla prečnika do 30 centimetara i uglavnom se hrane mrkim drvom. Slonovi ne samo što mijenjaju kompoziciju biljke, kako su istraživači otkrili, već utiču i na penetraciju svjetlosti i dostupnost vode.
Tako nastaju ekosistemi kojima dominiraju velika stabla tvrdog drveta koja sporo rastu. Ta vrsta drveća skladišti veće količine ugljika od manjih stabala mehkog drveta.
Dr Berzagi i njegove kolege dalje su utvrdili da nestanak slonova vodi do gubitka sedam posto vegetacije – to praktično znači gubitak prostora za skladištenje tri milijarde tona ugljika.
“Ovo je prvo istraživanje koje promjene u nivou ugljika povezuje sa određenim životinjskim vrstama”, ističe Rosie Fischer, naučnica iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u SAD. “Ono nam otvara nove horizonte u razumijevanju interakcije velikih životinja i skladištenja ugljika.”
Šumski slonovi su mahom istrijebljeni iz većeg dijela nekadašnjeg habitata koji je zauzimao 2,2 miliona kvadratnih kilometara. Od 2002. do 2011. godine broj ovih životinja pao je za 62 posto, a krivolov se nastavlja.
Prema Ianu Douglas-Hamiltonu, osnivaču “Save the Elephants“, organizacije iz Kenije, krivolov je nedavno zahvatio i Gabon u kojem se nalazi polovina preostalih šumskih slonova i koji je dosad bio relativno izoliran i tako zaštićen od lovokradica.
Dr Berzagi ističe da i ovo istraživanje ima ograničene domete, pošto nije moguće utvrditi koliko je ugljika dosad izgubljeno sa smanjenjem populacije slonova. Čini se izvjesnim, međutim, da bi zaustavljanje krivolova i obnavljanje populacije šumskih slonova bilo korisno u borbi protiv klimatskih promjena, čak blagotvorno.
“Postoji sve više dokaza da su slonovi ključna vrsta u svim ekosistemima”, navodi dr Berzagi. “Klimatske promjene su kompleksno pitanje koje po svoj prilici podrazumijeva veći broj manjih rješenja, a ovo bi moglo biti jedno od njih.”
(TBT, NYT)