GEOPOLITIKA
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan
priprema kopnenu invaziju na Siriju, pišu lokalni turski
mediji.
To bi
građanski rat u toj državi pretvorilo u masovni međunarodni
vojni sukob na samoj granici Evrope, objavio je hrvatski “Jutarnji
list”.
Erdoan je odobrio promjenu pravila stupanja u sukobe, dogovorenih s turskim
parlamentom, kako bi omogućio turskoj vojsci da udari na pozicije ISIL-a, ali i režima sirijskog predsjednika Bašara
al-Asada.
Deklarisani cilj je uspostaviti tampon
zonu za izbeglice, a protiv ISIL-a, no glavni cilj
intervencije biće sprječavanje nastanka kurdske države na
granici s Turskom.
Kurdski gardisti u Siriji u proteklih nekoliko mjeseci uspostavili su kontrolu
nad dijelom teritorije na sjeveru zemlje koji se graniči s Turskom.
“Nikad nećemo dopustiti uspostavljanje države na sjeveru Sirije, a na našem jugu”,
izjavio je Erdoan ovog vikenda.
“Nastavit ćemo
svoju borbu protiv toga, bez obzira na cijenu.”
O planovima za vojnu invaziju Sirije raspravljano je na sjednici Nacionalnog savjeta za sigurnost
prije nekoliko dana, a mediji su obavješteni kako bi
Turska već do petka mogla poslati 18.000 vojnika preko granice.
Njihov bi cilj bio bi da se zauzme teritorija duga oko 100 kilometara i oko 30 široka,
uključujući granični prelaz
Jarablus, trenutno u rukama ISIL-a i prelaz Azaz, koji
trenutno drži Vojska slobodne Sirije (FSA), ali koji se nalazi se pod
napadom ISIL-A.
Tampon zona omogućila bi Turskoj smeštaj sirijskih izbjeglica izvan svoje
teritorije, ali pod njenom zaštitom, a takođe bi spriječila i spajanje dvije
teritorije trenutno pod kontrolom kurdskih militanata, koje Turska smatra
neprijateljskom silom.
Za Erdoana i tursku vladu, Kurdski gardisti u Siriji su izdanak gerilske grupe
PKK, koja se već decenijama bori za autonomiju Kurda na jugoistoku Turske.
Još nije
potpuno jasno hoće li zaista doći do vojne akcije.
Vojska navodno nije previše zadovoljna planom ubacivanja kopnene vojske u
građanski rat.
Ostaje i pitanje da li bi takva intervencija bila legalna prema turskom zakonu,
bez glasanja u parlamentu, ili prema međunarodnim
zakonima, bez rezolucije Savjeta sigurnosti Ujedinjenih
nacija, piše Dejli telegraf.
