EUROZONA
Štedljivi
Grci koji su u razdoblju prije krize u banke pospremili nevjerojatnih 200
milijardi eura, mogli bi se u ponedjeljak naći pred zatvorenim šalterima
banaka.
FOTO: (Hina)
Štedljivi Grci koji su u razdoblju prije krize u banke pospremili
nevjerojatnih 200 milijardi eura, mogli bi se u ponedjeljak naći pred zatvorenim šalterima
banaka.
Ubrzano povlačenje novca
iz grčkih banaka, koje traje još od siječnja
ove godine, kada je vlada Aleksisa Ciprasa došla na vlast, kulminiralo je posljednjih dana jer je sve
jasnije da će najzaduženija članica
eurozone završiti u
bankrotu, nakon što
“propusti” isplatu rate duga MMF-u u iznosu od 1,6 milijardi eura.
Vjerojatno zatvaranje banaka do
referenduma
Napetost je dodatno porasla nakon što
je Cipras, kako bi “kupio” još malo vremena, najavio održavanje referenduma, na kojem bi građani trebali odlučiti
o nastavku suradnje s međunarodnim
vjerovnicima, pa je samo u subotu iz banaka povučeno 600 miliona eura.
Bankarski sistem već je duže vrijeme ovisan o interventnoj pomoći
Europske središnje banke
(ECB) za održavanje
likvidnosti, no to ne može
trajati beskonačno.
Najvjerojatnije rješenje u
ovoj situaciji, kako bi se smirila panika, je zatvaranje banaka do održavanja referenduma. Time bi se kriza privremeno
“zamrznula”, a daljnji potezi ovisili bi o ishodu referenduma.
Ministri financija eurozone, Ciprasovo raspisivanje referenduma, doživjeli su kao prekid pregovora te je većina članica
monetarne unije protiv produženja financijske pomoći Grčkoj,
što vodi ka njenom izlasku iz eurozone.
Postaje li Grčka
nova Venecuela?
U slučaju da Grčka
napusti euro, vlada bi preko noći
trebala uvesti novu valutu, koja bi, prema procjenama analitičara odmah počela
snažno slabiti u odnosu na euro. To bi sigurno, zbog početnog šoka,
izazvalo haos.
Banke bi bile u teškoj
situaciji, kamatne stope snažno
bi porasle a mnoge kompanije završile
bi u bankrotu. Prema ranijim procjenama kompanije za osiguranje kredita Euler
Hermes, broj bankrota samo ove godine porastao bi za 50 posto, a sljedeće godine za dodatnih 30 posto. Prema ranijoj prognozi rejting
agencije Standard & Poor's bankrotirala bi čak i državna
elektroenergetska kompanija.
Naravno, bankovni sustav bio bi pod snažnim pritiskom te bi Grčka morala uvesti ograničenja u podizanju novca iz banaka. Transferi novca u
inozemstvo mogli bi biti zabranjeni, a uvedena bi bila ograničenja i u podizanju novca s bankomata.
Moguće je očekivati
i poremećaje u međunarodnoj trgovini, što
bi dovelo do toga da su uvozni proizvodi dostupni samo na crnom tržištu i to u
zamjenu za “čvrstu
valutu”.
Jim Cramer, bivši fond
manager i voditelj popularne televizijske emisije “Mad Money” na
CNBC-u smatra da je bankrot neizbježan
te da “Grčka postaje
nova Venecuela – jedno nema naftu”.
Prema ranijim procjenama njemačkog
Commerzbanka, moguće
slabljenje nove grčke valute
uzrokovalu bi dodatni rast javnog duga na 230 posto BDP-a, a zemlja bi došla u situaciju da uopće više
ne može otplaćivati
dugove.
Nakon što je Argentina bankrotirala 2001. godine, došlo je do nasilnih prosvjeda, a s obzirom da su takve scene već viđane
i na ulicama grčkih
gradova, može se očekivati njihovo ponavljanje. Tu je naravno i mogućnost masovnog iseljavanja iz zemlje, što u Hrvatskoj već
sada imamo prilike gledati.
Pozitivno: Jeftiniji turizam i izvoz
Izlazak iz eurozone i slabljenje nove valute, nakon početnog šoka,
može imati i pozitivne efekte. Grčki izvozni proizvodi i turizam postali bi znatno jeftiniji.
Primjerice, predsjednik bavarskog Ifo Instituta Hans Werner Sinn smatra da bi
slabljenje valute bila prilika za ponovno oživljavanje grčke
tekstilne industrije, koja je propala prije nekoliko godina.
Grčki turizam trenutno je pod pritiskom mnogo jeftinije Turske,
no u slučaju
izlaska iz eurozone, Grčka
bi postala znatno jeftinija od konkurentskih zemalja.
Sa druge strane, mnogi analitičari,
uključujući i
Međunarodni monetarni fond ne vjeruju da Grčka može
profitirati od izlaska iz eurozone, jer smatraju da su njihovi problemi
strukturni te da bi napuštanje
eura bilo skuplje nego provođenje
reformi.
(The
Bosnia Times, Index.hr)
