GEOPOLITIKA
Pentagon je nakon operacije podvukao značaj Vlade
nacionalnog jedinstva i istakao kako je svrha akcije da podsjeti kako je Libija
partner SAD u borbi protiv terorizma
FOTO: Haftar (Reuters)
Bivši predsednik SAD Barack Obama, kao jedan od svojih posljednjih
poteza na čelu države, naredio je bombardovanje boraca Islamske države (ID) u
Libiji, navodno u dogovoru sa Vladom nacionalnog jedinstva (GNA) u Tripoliju.
U napadu na borce koji su se povlačili iz Sirta, uporišta
ID, prema pojedinim izvještajima, poginulo je više od 80 boraca i poslana je
jasna poruka – da je Pentagon posvećen
borbi protiv terorističkih grupa.
Pentagon je nakon operacije podvukao značaj GNA i istakao
kako je svrha akcije da podsjeti kako je Libija partner SAD u borbi protiv
terorizma, i kako će to i ostati tokom Trumpovog mandata.
“Suština je u tome da se pokaže da podržavamo GNA u namjeri
da iščisti zemlju od pripadnika ID”, rekao je za Al Monitor Ben Fishman,
bivši direktor za Sjevernu Afriku u Obaminom Savjetu za nacionalnu bezbjednost.
“To je potez kojim se pokazuje da je to politika ove administracije u posljednjih
nekoliko godina”, ocijenio je.
Poruka je posebno značajna nakon što je Trump došao na
vlast. Biznismen milijarder i njegovi saradnici tokom kampanje su bili ljutito
protiv “radikalnog Islama” i preferirali borbu protiv terorizma umjesto
politike “izgradnja države”, zbog čega su se u Libiji plašili da bi
Trump mogao da odustane od podrške GNA i podrži generala Kalifu Haftara,
anti-islamistički nastrojenog vođu Libijske vojske sastavljene od pobunjenika
protiv Moamera Gadafija, onih koji su bježali pred režimom i pripadnika raznih
militantnih grupa.
“Sa dolaskom Trumpa, otvaraju se vrata Haftaru da
potvrdi svoju poziciju najvažnijeg čovjeka u Libiji”, smatra Lydia Sizer,
bivša zvaničnica State Departmenta zadužena za Libiju u Obaminoj
administraciji. “To je frustrirajuće za pojedine zemlje, poput Italije,
koje su veoma posvećene Vladi nacionalnog jedinstva”.
Iza scene se već mjesecima odvija intenzivno lobiranje za promjenu
kursa nove američke administracije.
FOTO: (Reuters)
Još u maju, američki trezor je sakncionisao Agila Saleha
Isu, predsjednika Kuće predstavnika (HOR) koja blisko sarađuje sa Haftarom,
zbog “odugovlačenja političkih procesa u Libiji”. Dva mjeseca
kasnije, Isa i Haftar angažovali su firmu iz Kanade da u kongresu i
administraciji lobira za njih.
“Nadamo se vašoj podršci”, napisano je u pisanoj
izjavi HOR upućenoj Trumpu nakon njegove pobjede u novembru. “Tražimo da
se ukine embargo na nabavku oružja za Libijsku vojsku koji koči borbu protiv
terorizma”, dodaje se u saopštenju.
Rusija, sa kojom Trump želi blisko da sarađuje u borbi
protiv terorizma, u nekoliko navrata je ugostila Haftara, posljednji put 11.
januara na nosaču aviona “Admiral Kuznjecov”, u blizini Libijske
obale. Navodno, od polovine novembra 2015., a uz pomoć kanadske lobi firme, Isa
i Hifter dobili su oko 500 miliona dolara za nabavku “bezbjednosne
opreme” i “tehničku podršku” od Vlade Rusije.
“Kako sam razumio, postoje grupe bliske HOR i Haftaru
koje žele saradnju sa novom administracijom. Također i Kairo je bio aktivan u
promociji Haftara i siguran sam da su svoje stavove već predočili dolazećem Trumpovom
timu”, kaže Fishman. “Sve to dovodi do zaključka da se vodi kampanja
kako bi nova administracija ponovo sagledala Obaminu politiku podrške
GNA.”
Kako bi istakao problem, Fishman je objavio analizu u washingtonskom
Institutu za politiku Bliskog istoka pod naslovom “Promjene u međunarodnoj
podršci Vladi nacionalnog jedinstva u Libiji”.
“Ako Trumpova administracija odluči da se udalji od ove
Vlade koju podržava međunarodna zajednica, ka Kalifi Haftaru kojeg podržavaju
Rusija i Egipat, rizikovat će krhki libijski sporazum i novi građanski
rat”, ocijenio je Fishman.
Italija pažljivo motri šta će uraditi Trump. Libija je bila
pod italijanskom kontrolom, a sada je na sebe preuzela vodeću ulogu u procesu
tranzicije nakon smene Gadafija. Početkom januara, postala je prva država sa
Zapada koja je otvorila ambasadu nakon početka građanskog rata.
“Kao što novi predsjednik u Siriji ima namjeru da
sarađuje sa Putinom i Assadom kako bi uništio Islamsku državu, slično bi moglo
da se dogodi i u slučaju Libije ako je Trump uvjeren da je saradnja sa Kremljem
i njihovim saveznikom Haftarom najbolji način da obezbijedi budućnost Tripolija
i oslobodi ga od terorista”, objavila je italijanska “La
stampa”.
Ipak, eksperti za pitanje Libije ne očekuju da se Trump
okrene za 180 stepeni.
Prvi razlog je što su i Vlada nacionalnog jedinstva u Libiji
kao i embargo na oružje priznati od strane UN; sa druge strane, američki zakoni
striktno propisuju koje strane snage može da obučava i naoružava Washington.
Umjesto toga, nova administracija bi mogla da se pravi da ne
primjećuje kršenja embarga. Uz to, Fishman ističe, Obamina administracija je
konstantno potpisivala multilateralne zajedničke izjave osuđujući napade na
Vladu nacionalnog jedinstva”.
“Moguće je da se prestane sa podrškom tim
izjavama” kaže on, “U suštini to bi bio znak da SAD više ne
podržavaju GNA i da se ne može sa sigurnošću reći kakve bi bile posljedice
daljih napada na tu vladu”.
Pojednostavljeno, kaže Sizer, SAD bi mogle da izmijene
politiku prema Libiji prostim ignorisanjem.
“Tokom kampanje, Trump je stalno govorio kako je
intervencija u Libiji bila promašaj, a također je govorio o i propasti projekta
izgradnje iračke države, tako da ga ne vidim kao nekoga ko se zalaže za
politiku koja će utrošiti mnogo para poreskih obveznika na izgradnju
zemlje”, ocijenila je ona. “Činjenica je da je neophodno mnogo
vremena i sredstava da bi se podstakla demokratska tranzicije Libije”.
(TBT/Al Monitor)