POLITIKA
Savez za bolju
budućnost (SBB), kao koalicijski partner također se počeo distancirati od SDA,
a lider SBB-a Fahrudin Radončić praktično je već započeo kampanju za samostalan
nastup svoje stranke na sljedećim općim izborima, iako bi se oni trebali
održati tek 2018.
FOTO: Izetbegović
(FENA)
Bosna i Hercegovina
2016. godinu ispraća kao još jedno razdoblje u svojoj poratnoj povijesti
ispunjeno krizama i kušnjama, ublaženim tek simboličnim napretkom na putu koji
bi tu zemlju trebao približiti dugo sanjanom članstvu u Europskoj uniji.
Nakon što su još
davne 2008. potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP)
vlasti u BiH tek su u fecruaru ove godine uspjele napraviti idući korak i
podnijeti molbu za odobravanje kandidatskog statusa. Čekalo se potom punih
deset mjeseci na formalni odgovor iz Bruxellesa, koji je stigao u decembru u
vidu upitnika s više od tri hiljade pitanja.
Optimistični je
scenarij po kojemu će BiH, na pitanja što bi trebala pokazati “krvnu sliku” te
zemlje, odgovoriti u razdoblju od šest mjeseci, a nakon toga bi tijela Evropske
unije analizirala ponuđene odgovore i ukoliko bi s njima bila zadovoljna
uslijedilo bi odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU do kraja 2017.
No hoće li se to
i dogoditi uvelike ovisi o tome je li BiH u stanju na ovom primjeru dokazati da
je koliko-toliko funkcionalna država.
Dva velika testa
za dobivanje kandidature
Prvi test za nju
će biti djelovanje tzv. mehanizma koordinacije, koji treba dokazati da je BiH u
stanju s Bruxellesom razgovarati “jednim glasom”. U praksi to znači kako će se
morati prikupiti i konsolidirati odgovori s razina vlasti države, entiteta,
županija unutar Federacije BiH i distrikta Brčko i pretočiti u cjelinu na kojoj
inzistira Unija.
Već je sada
izvjesno kako će velika zapreka u ispunjenju tog cilja biti prijepor oko
rezultata popisa stanovništva iz 2013., čiji su rezultati nakon više od tri
godine od provedbe objavljeni u srpnju.
Prvi poratni
popis pokazao je tada kako u BiH živi 3,5 milijuna stanovnika, pri čemu su
Bošnjaci postali dominantna etnička skupina s udjelom većim od 50 posto, Hrvata
je u toj zemlji sada 544 hiljade ili 15,43 posto, dok je Srba oko 30 posto.
Objava tih
rezultata bila je povod za novu političku krizu, a vlasti Republike Srpske
odbile su ih priznati, uz obrazloženje kako je pravi broj stanovnika zapravo za
200 hiljada manji, a riječ je uglavnom o Bošnjacima koji su, po njihovu sudu,
nezakonito ubrojani u stalne stanovnike tog entiteta.
Vlasti RS
najavile su kako će insistirati na svojoj procjeni, a bude li tako BiH neće
moći Uniji dostaviti niti jednostavni podatak o tome koliko ima stanovnika.
Druga zapreka na
putu ostvarenja kandidatskog statusa bit će ponovo pokrenuto pitanje provedbe
presude “Sejdić-Finci”, odnosno izmjene ustavnih odredbi i izbornog
zakonodavstva kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih
manjina. EU je taj korak postavila kao jasan preduvjet odobravanja kandidatskog
statusa.
Na inzistiranje
HDZ BiH to je pitanje postalo dijelom paketa u kojemu treba utvrditi mehanizme
zaštite Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. O tome, kao ni prije
dvije godine kada se o ovom pitanju intenzivno pregovaralo uz posredovanje EU,
i dalje nema ni minimalne suglasnosti između ključnih nacionalnih stranaka.
Referendum i
Ustavni sud – dva pitanja koja prijete nastavkom krize
Najveću krizu u
2016. godini, koja prijeti svojim nastavkom i u idućoj, ipak je izazvalo
inzistiranje vlasti RS na provedbi referenduma o 9. januaru kao danu tog
entiteta.
Ustavni sud BiH
je još 2015. taj praznik ocijenio neustavnim, jer obilježavanje takvog datuma
vrijeđa osjećaje Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu, no umjesto provedbe
obvezujuće sudske presude u RS-u su se odlučili 25. oktobra organizirati
referendum kako bi na njemu ponudili izjašnjavanje o pitanju žele li birači da
se 9. januara ipak nastavlja slaviti.
Predsjednik RS
Milorad Dodik odbacio je sva upozorenja kako je riječ o neustavnom ponašanju, a
najavio je i kako će ubuduće biti još referenduma, ne isključujući i onaj o
statusu tog entiteta.
Već za 9. januara
2017. u Banjoj Luci je najavljena “najpompoznija do sada” proslava spornog
praznika.
Dodatno
zaoštravanje političkih odnosa u BiH u idućoj godini moguće je očekivati i na
temelju Dodikove najave kako će inzistirati na hitnim promjenama zakona o
Ustavnom sudu BiH.
Njegova je nakana
“istjerati” troje inozemnih sudaca iz sastava tog suda, a tvrdi kako oni samo
podupiru bošnjačke interese. Blokiraju li Bošnjaci plan za preustroj Ustavnog
suda, najavio je Dodik, to će voditi raspadu BiH.
Lokalni izbori,
provedeni u BiH u listopadu, pokazali su kako je Dodik učvrstio svoju poziciju
u RS-u, jer je njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) osvojio vlast u
gotovo dvije trećine općina u tom entitetu.
HDZ BiH potvrdio
je gotovo apsolutnu vlast nad općinama s hrvatskom većinom, no najveća
bošnjačka stranka SDA suočila se s fenomenom sve većeg nezadovoljstva birača,
jer je u važnim općinama poput Zenice ili Bihaća izgubila vlast nakon što su
tamo pobijedili neovisni kandidati-Bošnjaci.
Napuštanjem
stranke zaprijetila su i četiri od deset sadašnjih zastupnika SDA u
Zastupničkom domu parlamenta BiH, što bi u 2017. moglo ugroziti funkcioniranje
vladajuće koalicije na državnoj razini.
Savez za bolju
budućnost (SBB), kao koalicijski partner također se počeo distancirati od SDA,
a lider SBB-a Fahrudin Radončić praktično je već započeo kampanju za samostalan
nastup svoje stranke na sljedećim općim izborima, iako bi se oni trebali
održati tek 2018.
(TBT, Hina)