POLITIKA
Predsjednik Naše stranke (NS) Predrag
Kojović smatra da bi pobjeda nacionalnih stranaka na izborima 2018. godine
ubrzo rezultirala formiranjem tri etničke mini-države u nekoj labavoj
konfederaciji koja bi se zvala BiH
FOTO: Kojović (Klix.ba)
“Za nas, a vjerujem da tako misle i
ljudi u SDP-u i DF-u, to je apsolutno neprihvatljivo, jer bi značilo ne samo
nestanak BiH nego i nagradu za strašne zločine koji su počinjeni u ostvarenju
tog anahronog političkog projekta”, kazao je Kojović u razgovoru za Fenu
nakon lokalnih izbora, a u kontekstu rasprava o mogućem ujedinjenju stranaka
ljevice ili njihovom zajedničkom nastupu na narednim općim izborima.
NS je nakon prošlomjesečnih lokalnih izbora
postala najjača opoziciona partija u gradskim sarajevskim općinama. Stranka je
dobila 120 posto glasova više u odnosu na prošle lokalne izbore, dvostruko više
vijećnika od čega su skoro polovina vijećnice. Osim Sarajeva, imaju
predstavnike i u lokalnim parlamentima u Bosanskom Petrovcu, Zenici, Varešu,
Gračanici, Visokom, Goraždu, Bosanskoj Krupi i Sanskom Mostu.
“Naš budžet za kampanju je iznosio oko
10 posto onoga što su druge partije potrošile, naši kandidati su svo vrijeme
bili na ulicama, sa građanima, a poruka kampanje je bila “Budimo dobre komšije”
– dakle, kampanja je bila pozitivna i fokusirana na pitanja koja su od značaja
za svakodnevne probleme sa kojima se građani bore u svojim lokalnim
zajednicama. Time smo pokazali da ovo što radimo ima smisla i jasno je da sve
više građana odbija da se na izborima opredjeljuje pod pritiskom
nacionalističkog zastrašivanja novim ratom kojim se glasači, kako se to
odomaćilo u kolokvijalnom govoru, utjeruju u etničke torove. To što smo u
Sarajevu postali vodeća opoziciona stranka pokazuje da sve više naših sugrađana
zapravo prati šta konkretno radite tamo gdje ste prisutni u zakonodavnim
organima I ima hrabrosti i spremnosti da se okrene budućnosti i napravi iskorak
ka jednoj novoj, boljoj, građanskoj, evropskoj BiH”, rekao je Kojović.
Nakon lokalnih izbora razgovaralo se o tome
da stranke lijevo od centra mogu imati većinu u Gradskom vijeću te ponuditi
svog kandidata za gradonačelnika Sarajeva. Kojović u odgovoru na pitanje
koalicije ljevice u Sarajevu kreće od tvrdnje da ljevica postaje sve
maglovitiji pojam kojem svako daje značenje koje mu odgovara.
“Činjenica je da su stranke koje sebe
zovu ljevicom u prethodnom periodu pravile, po mom mišljenju, neprihvatljive
aranžmane i kompromise sa nacionalistima, dakle desnicom, stavljajući
kratkoročni interes ispred dugoročnog. Sve stranke lijevo od centra su bile u,
za Bosnu i Hercegovinu vrlo štetnim koalicijama sa SDA. Sve, osim Naše stranke
koja je na političkom spektru pozicionirana kao stranka lijevog centra. Ovo
govorim samo da bih ukazao na nešto što je, po mom mišljenju, neophodno i
urgentno i bilo bi jako korisno, a to je da partije koje sebe vide kao ljevicu
konačno definišu ili ja bih rekao redefinišu, šta znači pojam ljevica u
današnjem trenutku. Da li taj pojam, osim melanholične nostalgije prema predratnom
životu i prohujalom društvenom poretku, ima značenje koje je politički
relevantno za vrijeme u kojem živimo? Ili je u pitanju samo selektivna
fantazija o prošlosti? A potom (što je jednako važno, ako ne i važnije) da te
principe dosljedno provode u praksi”, kaže Kojović.
Po njegovim riječima, razgovori sa
strankama ljevice koje je Naša stranka povela u Sarajevu, imaju jedan cilj.
“A to je da se kreiranjem većine
unutar opštinskih i gradskog vijeća spriječi da SDA da uspostavi potpunu
kontrolu nad Sarajevom i da promovišemo inicijative i programe koje stavljaju
interes svih građana i lokalne zajednice u fokus. Sad je, bojim se, već
izvjesno da je taj cilj teško dostižan zbog osipanja vijećnika u strankama sa
kojima razgovaramo. Cijela ta situacija je, nadam se, pokazala da rezultat
jedne političke organizacije ne treba cijeniti samo po kvantitetu glasača i
vijećnika, nego prije svega po kvalitetu ljudi i principima koje
zastupaju”, ističe predsjednik NS-a.
Kojović dodaje kako stranke ljevice i Našu
stranku, kao socijalno-liberalnu političku partiju, razdvaja različitost
stavova o nekim bitnim ekonomskim i socijalnim pitanjima.
“Zato stalno ističemo da s njima
možemo i želimo razgovarati o onome što nas zbližuje, a to je, pojednostavljeno
rečeno, ideja građanske, evropske BiH. Ako se možemo složiti da je za opstanak
i prosperitet BiH neophodno politički pobijediti ovu industriju mržnje – kako
bih ja zbirno definisao nacionalne stranke, ako smo spremni na samoodricanje i
surovu samodisciplinu, onda možemo zajedno krenuti ka tim izuzetno važnim
izborima 2018. koji će, po mom mišljenju, odrediti sudbinu BiH za jedan duži
period, a možda i zauvijek”, kaže Kojović.
On smatra da treba razdvojiti pitanje
ujedinjenja ljevice od zajedničkog nastupa građanskog, antinacionalističkog
bloka na izborima 2018. godine
“Iako nerado iznosim mišljenje o tome
šta druge političke partije treba da rade, odgovaram zbog važnosti pitanja:
bilo bi logično i korisno da stranke ljevice, prvenstveno SDP i DF, ali i
drugi, kao što su SDU ili GDS pa i Građanski savez, koji je možda zanemariv po
broju glasova, ali ga vode ljudi koji su prije toga vodili uspješne kampanje za
SDP i DF – ponovo budu jedna partija kao što su i bili do prije nekoliko
godina. To bi, po mom mišljenju, značajno pomoglo da pregovori Naše stranke i
takve ujedinjene ljevice o nastupu 2018. budu produktivniji i uspješniji”,
ističe Kojović.
Nakon nedavno susreta sa predsjednikom
Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudinom Radončićem, predsjednik
Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Nermin Nikšić pomenuo je i jedan novi,
širi koncept, patriotskog probosanskog bloka koji bi pored stranaka lijevog
centra bio otvoren i za druge “patriotske” stranke. Kojović, pak,
tvrdi da je Bosnu i Hercegovinu razorio i razara nacionalizama i za njih u NS-u
je nezamislivo da u borbu protiv te ideologije idu sa strankom koja sebe
definiše kao nacionalnu stranku desne orijentacije.
“Biti patriota danas u BiH za Našu
stranku znači poštovati Ustav BiH, zakone, profesionalno i pošteno raditi svoj
posao, biti ljubazan, civiliziran, prema sugrađanima i zemljacima, boriti se
protiv izjednačavanja fašista i antifašista i to je ono što mi dosljedno radimo
iako često plaćamo visoki političku cijenu zbog svoje principijelnosti.
Zapravo, najkraći odgovor na vaše pitanje mogao bi biti sljedeći: nismo spremni
biti u bloku sa strankom koja misli da se osnovna škola u Dobroševićima treba
nazvati po Mustafi Busuladžiću”, kaže Kojović.
Na pitanje koji je najmanji zajednički
nazivnik ili crvena linija za NS za saradnju sa drugim strankama Kojović
odgovara da je to prihvatanje aksioma da je država BiH definisana kao suverena,
demokratska i sekularna država ravnopravnih građana i naroda koji u njoj žive,
i da su svi državljani BiH ravnopravni na svakom pedlju njene teritorije, bez
obzira na etničku ili vjersku pripadnost.
“Dakle, jednakost u
različitosti”, zaključio je predsjednik NS-a Predrag Kojović.
(TBT)