KOLUMNA
Retorika potpunog
rata s Amerikom ima za cilj pokazati da je Rusija opet velika sila, ravnopravna
sa SAD-om
Piše: Janusz
Bugajski, thebosniatimes.ba
Rusija Zapadu
prijeti ratom. NATO, kao odgovor, pokreće najekstenzivnije jačanje vojske od
hladnog rata uz europski istočni bok. Predsjednik Vladimir Putin nastoji
ostaviti Zapad da tapka u mraku u vezi s njegovim stvarnim intencijama dok
koristi mogućnost rata kako bi pribavio javnu podršku kod kuće u doba ozbiljnog
ekonomskog pada. No, njegovo bi vrijeme moglo isteći. Prošlih je tjedana Moskva
prihvatila ratno stajalište intenzivirajući svoj program militarizacije,
pripremajući javnost za veliki sukob sa SAD-om i jačajući svoju protuzapadnu
propagandu.
Prema vladinim
medijima, Zapad se priprema napasti Rusiju zadirući u njezine povijesne posjede
na europskom istoku. Retorika potpunog rata s Amerikom ima za cilj pokazati da
je Rusija opet velika sila, ravnopravna sa SAD-om. Prijetnja rata također
odvraća pozornost javnog mnijenja s ekonomske recesije u kojoj podrška Putinu
pada, a rastu nemiri u regijama po Ruskoj Federaciji.
Nedavno su
provedene četverodnevne vježbe za preživljavanje u slučaju nuklearnog napada po
cijeloj Rusiji. Poboljšavana su skloništa i javno testirane plinske maske dok
je Kremlj razrađivao planove za civilnu zaštitu. U Moskvi je napravljena
inventura gradskih podzemnih prostora kako bi se omogućila zaštita
stanovništva. Kako bi demonstrirao svoje nuklearne mogućnost i potaknuo
nelagodu na Zapadu, Kremlj je pokazao novi nuklearni projektil Satan 2 i
suspendirao sporazum sa SAD-om o plutoniju za izradu nuklearnog oružja.
Rakete Iskander,
koje mogu nositi nuklearne glave, smjestio je u enklavi Kalinjingrad na
baltičkoj obali kako bi mogao gađati ciljeve u Poljskoj i tri baltičke države.
Kad je riječ o konvencionalnom oružju, vlada obilno ulaže u vojnu
infrastrukturu i organizira redovite ofenzivne vježbe duž NATO-ovih granica,
unatoč sve manjem proračunu. Kremlj jača razmještaj vojnih efektiva u više
graničnih regija, uključujući Baltičko i Crno more, uz granicu Ukrajine i na
istočnom Mediteranu.
Moskva obnavlja
svoju baltičku flotu u Kalinjingradu i crnomorsku u Sevastopolju ratnim
brodovima naoružanim dalekometnim projektilima. Američki predsjednički kandidat
Donald Trump pao je u zamku Kremlja tvrdeći kako bi pobjeda Hillary Clinton
potaknula treći svjetski rat, oponašajući upozorenje ruskog nacionalističkog
vođe Vladimira Žirinovskog. Iako je riječ o predizbornoj retorici, takva
stajališta hrane paranoju koju svjesno gradi Kremlj kako bi potkopao podršku za
sredstva odvraćanja NATO-a.
U odgovoru na
ruske aktivnosti i stalne vojne prijetnje, NATO je odlučio ispuniti obećanja sa
srpanjskog summita u Varšavi kako bi što učinkovitije odvratio agresiju Moskve.
Jens Stoltenberg,
glavni tajnik NATO-a, objavio je da Savez ubrzava raspoređivanje trupa u zemlje
koje su najizloženije ruskim napadima. Nekoliko članica NATO-a dogovorilo se da
skupi silu od 4000 vojnika u baltičkim zemljama i srednjoj Europi kao odgovor
na više od 330.000 ruskih vojnika koji su, prema obavještajnim procjenama,
smješteni duž istočne granice NATO-a. Savez će razmjestiti četiri
multinacionalne bojne u nekoliko Rusiji susjednih država. Sve se nove snage
sastoje od multinacionalnih snaga kojima zapovijeda stožer samo jedne države.
Ash Carter,
američki ministar obrane, objavio je da će “borbena skupina snage
bojne” od 900 vojnika biti poslana u istočnu Poljsku: najveća snaga raspoređena
u regiji. Osim toga, bojna koju će voditi Njemačka ojačat će Litvu, kanadska
Latviju, a britanska Estoniju. Većina snaga trebala bi stići na svoja odredišta
tijekom 2017. Washington je za 2017. obećao 3,4 milijarde dolara kako bi ojačao
obranu Europe i dio tog iznosa je namijenjen vojnoj opremi u najranjivijim
članicama NATO-a.
SAD je obećao
dostaviti tenkove i topništvo Poljskoj. London šalje borbene zrakoplove Typhoon
u Rumunjsku kako bi patrolirali Crnim morem, dijelom uz tursku podršku. Britanska
je vlada odlučila da je, iako izlazi iz EU, opredjeljenja intenzivirati podršku
istočnom i južnom boku NATO-a.
Cilj je
multinacionalnih snaga odvratiti konvencionalni ruski napad djelujući kao
detonator koji bi, ako bude probijen, izazvao razmještaj snaga za brzu reakciju
snage 40.000 vojnika. No, te snage tek trebaju biti formirane i postoji strah
da će smanjeni vojni proračuni Zapadne Europe otežati okupljanje i razmještaj
tako značajne sile. Ipak, agresivne aktivnosti Moskve mogle bi ubrzati mobilizaciju
NATO-a.
I Moskvi istječe
vrijeme. Što dulje samo prijeti bez napada, to je vjerojatnije da će se NATO
naoružati i pripremiti. Iako ruski dužnosnici tvrde da će se troškovi za obranu
povećati u sljedeće tri godine, u stvarnosti si zemlja ne može priuštiti novu
utrku u naoružanju. Ako je, pak, počne sa Zapadom, tada bi Ruska Federacija
mogla doživjeti istu sudbinu kao i Sovjetski Savez koji nije mogao pratiti
američki program “Ratova zvijezda”.
(TBT, WASHINGTON
MAIL)