Ovo je “povijesni dan”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Njen kabinet je preporučio otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom. Tome se mogu nadati i BiH i Moldavija.
EVROPA NIJE PROPUSTILA ŠANSU DA PROPUSTI ŠANSU
Evropska komisija preporučuje početak pristupnih pregovora s Ukrajinom, ali prije prve runde pregovora ta zemlja mora okončati reforme koje je započela. To proizlazi iz izvještaja Evropske komisije.
U istom izvještaju se ocjenjuje i da se Moldavija, kao „u ograničenoj mjeri” i Bosna i Hercegovina, također mogu nadati početku pregovora o pristupanju EU-u. A Gruziji bi, prema Evropskoj komisiji, trebalo dodijeliti status kandidata, što je prvi korak u procesu pridruživanja.
Ako vlade država članica Evropske unije prihvate tu preporuku Evropske komisije, EU bi po prvi put u svojoj povijesti mogla voditi pristupne pregovore sa zemljom koja je u ratu. Ukrajina je podnijela zahtjev za pridruživanje 28. februara prošle godine, ubrzo nakon početka ruske invazije.
Ovo bi kroki agnecijski izvještaj današnjeg „povijesnog dana“. Ovo je za bosansko-hercegovačke političare bio“haldan tuš“, posebno za ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića koji već dulje vrijem „kukurijeće“ kako su Evropljani oduševljeni kako njime osobno tako generalno novom politikom kompromisa“ koju zagovara „Trojka“.
Jasno, za sve u BiH je kriv Milorad Dodik. „ Drago mi je da EU opet nije propustila šansu da propusti šansu“, dao je ciničan komentar Dodik.
NEKA PLAĆA CEH „SVOJOM KOŽOM“
Cijenu ovakve odluke platit će premijer Nermin Nikšić i to „svojom kožom“ , jer je raspirivao populističke iluzije kako će građani biti nagrađeni milijardama eura koje mu je obećavala gospođa von der Leyen. Stoga je u svojoj reakciji iskazao samo nadu, nada zaista posljednja umire!, da će za svoju navodnu polItiku kompromisa kad tad biti nagrađen. I ovo je njegovo realno očekivanje s obzirom da je učinio sve da se svidi Evropljanima kao kooperativan političar. Zbog toga su ga njegovi ljuti rivali iz SDA, kojima je preoteo vlast, stavili na stub srama kao poltrona i poslušnika. Da evropske birkrate imaju imalo razumjevanja, kolegijalnosti i empatije prema Bosni, sigurno bi ovu Nikšićevu servilnost nagradili. Ali je očito u njima prevladala okrutna sebično i sumnja u Nikšića da je kadar održati se na valsti toliko dugo koliko bi bilo potrebno da učini bar nekoliko „mravljih koraka“ u pravcu reformi i borbe protiv korupcije.
Međutim, ni to u ovom slučaju nije posrijedi, već je presudila geopolitika u kojoj je Zapad zauazeo vrlo jasnu stranu u dva velika rata. A to je rat sa Putinovom Rusijom u Ukrajini i rat sa Netanyahuovim Izraelom u Palestini. Upravo je Ursula von der Leyen zauzela proizraelski stav da je već optužena za islmofobiju. Njen stav dijeli njena domovina Njemačka, kao i Hrvatska. Ako je tako povučena linija u Evropi, Čović se i da hoće ne može distancirati od njih.
Zbog svega se možezaključiti da je Evropa odgodila pristupne pregovore sa BiH do proljeća kako bila bila sigurna da neće biti uvučena u novi Putinov front na Balkanu i kada će Izrael definitvno završiti rat protiv Palestinaca. Jer ako bi Bosna i Hercegovina bila uvučena u novi rat, Evropa bi je morala braniti. Ovako, možda će je podržavati u ratu protiv zajedničkog neprijatelja Rusije, a ne zbog toga što želi odbraniti njen suverenitet i integriret.
(TBT, Tim za analitiku)
