GEOPOLITIKA
Nesuglasice su
daleko iza Vladimira Putina i Redžepa Erdogana. Lideri Rusije i Turske su na
Svjetskom kongresu energetike u Istanbulu potpisali nekoliko sporazuma, i time
počeli sa cementiranjem dobrih odnosa svojih zemalja
Foto: (Reuters)
Nepunih godinu
dana poslije rušenja “suhoja” na tursko-ruskoj granici, umjesto
ratnih saopštenja i hladnih odnosa, suradnja Rusije i Turske je čak i bolja
nego prije incidenta. Ovo su samo neki od dogovora koje su Putin i Erdogan
pečatirali.
1. Vojna suradnja
Razmjena obavještajnih
informacija Turske i Rusije bila je jedna od tema razgovora dvojice
predsjednika. Nakon što je otkriveno da je informacija da se spriječi puč u
Turskoj Erdoganu dostavljena od strane ruskih obavještajaca, povjerenje je
poraslo. Što se tiče Sirije, uprkos tome što imaju različite planove i
interese, Rusija i Turska su dogovorile su da neće ometati jedna drugu u
intervencijama, kao i to da će redovno razmjenjivati podatke o planiranim
akcijama kako slučajno ne bi došlo do određenih nesretnih slučajeva.
2. Turski tok je
živ
Iako je
dogovorena vojna suradnja, najvažniji projekat svakako je završetak gasovoda
Turski tok, koji će biti džinovska ekonomska injekcija u budžete obje zemlje.
Sporazum osigurava izgradnju dvije trećine gasovoda preko Crnog mora, dužine
910 kilometara, dok će dio preko Turske biti dug 180 km. Zahvaljujući Turskom
toku, gas će se iz Rusije sprovoditi do Turske, odakle će dalje biti
distribuiran zemljama Evropske unije. Štaviše, Turska je iz ovog dogovora
izašla i sa povlaštenim statusom, jer će dobivati jeftiniji gas od Rusije.
3. Turska roba se
vraća na rusko tržište
Poslije potpune
obustave odnosa nakon rušenja “suhoja”, Rusija je Turskoj uvela
žestoke ekonomske sankcije, koje su umnogome oštetile ekonomiju te zemlje.
Podsjetimo, Moskva je zabranila poslovanje u Rusiji svim turističkim
organizacijama iz Turske, kao i hotelima i ostalim kompanijama. Zabrana se
odnosila i na građevinske poslove, arhitekturu i drvnu industriju. Predsjednik
Vladimir Putin je, revoltiran tadašnjim stavom Ankare, čak pozvao Ruse da ne
idu na ljetovanje u Tursku, i tako praktično uskratio tamošnju turističku
industriju za bar tri miliona posjetilaca svake godine. Također, Rusija je tada
zabranila i uvoz turske odjeće, voća i povrća. Procjene su da su višemjesečne
sankcije Tursku koštale skoro 10 milijardi eura. Ipak, nakon otopljenja odnosa
i njihovog dodatnog učvršćivanja na Energetskom kongresu, Rusija i Turska
ponovo sarađuju punom parom, i to na obostrano zadovoljstvo.
Rusija i Turska
su po mnogo čemu različite. Od vjere, strateških interesa, saveznika…ali
imaju jednu zajedničku karakteristiku – pragmatičnost. Iako je Turska članica
NATO, a Rusija najveći protivnik tog vojnog saveza, to ne sprečava dvije zemlje
da tijesno sarađuju i najavljuju još bolje odnose u budućnosti. Također, obje
države su se u jednom trenutku osjećale izoliranim: Rusija zbog sankcija
Zapada, a Turska zbog mlake podrške nakon puča i osuda svjetske zajednice na
račun predsjednika Redžepa Erdogana. Zato je njihovo pomirenje i savez donekle
bio očekivan i razumljiv epilog. Ujedinio ih je i animozitet koji osjećaju
prema Washingtonu, naročito izražen kod Turske poslije odbijanja SAD da izruče
svećenika Fethullaha Gülena, kojeg Ankara smatra glavnim mozgom koji stoji iza
pokušaja rušenja Redžepa Erdogana. Ukoliko nastave sa saradnjom, gledajući
dobre odnose sa Kinom koje obje zemlje gaje, stvaranje moćnog istočnog bloka je
na pomolu.
(TBT)