KOLUMNA
Preobražaj je počeo 2003. otvaranjem Picassovog muzeja u
srcu Malage, u palati iz šesnaestog stoljeća. Pikaso se rodio u tom gradu i
živio je tu s porodicom desetak godina, a mnoga od dvjestotinjak djela Malagi
su darivali njegova snaha Kristina i unuk Bernard Ruiz-Picasso
Piše: Shivani Vora, thebosniatimes.ba
Malaga je odavno ljetovalište ljubitelja sunca koji traže
jeftin odmor, a nalazi se u turističkoj oblasti Costa del Sol punoj odmarališta
na obali koja nude paket-aranžmane u kojima je sve uključeno u primamljivu
cijenu.
Danas je od zlatnih pješčanih plaža i iskričavog Sredozemnog
mora sve veći broj kulturnih atrakcija možda važniji razlog da dođete u ovaj
grad južne Andaluzije sa oko šest stotina hiljada stanovnika.
Tokom proteklih deset godina otvoreno je više od dvadeset
muzeja u kojima je smješteno sve, od slika istaknutih umjetnika do rijetkih
automobila. Mnogi se nalaze u historijskom centru, većinom pješačkoj zoni,
nastalom još u doba Feničana.
Dvije najvažnije ustanove nastale su u martu 2015: Centar
“Pompidou” u Malagi, prvi ogranak pariškog muzeja izvan Francuske, i
ogranak Državnog ruskog muzeja iz Sankt Peterburga u Malagi, također prvi takve
vrste van matične Rusije. U okviru ambicioznog plana pretvaranja Malage u
svjetski umjetnički centar, Gradsko vijeće potrošilo je oko sedam miliona eura
za finansiranje Centra “Pompidou” i oko dva miliona za Ruski muzej.
Otvaranje muzeja svjetske klase u Malagi prava je revolucija
za grad, kaže Virhinija Irurita, vlasnica turističke kompanije “Made for
Spain and Portugal” sa sjedištem u Madridu. “U Malagu se ide zbog
jeftinog ljetovanja”, kaže ona. Gostima nije ni najmanje stalo do samog
grada, ali sada dolaze Španci koji žele da ostanu neko vrijeme i obiđu
muzeje.”
Preobražaj je počeo 2003. otvaranjem Picassovog muzeja u srcu
Malage, u palati iz šesnaestog vijeka. Picasso se rodio u tom gradu i živio je
tu s porodicom desetak godina, a mnoga od dvjestotinjak djela Malagi su
darivali njegova snaha Kristina i unuk Bernard Ruiz-Picasso.
Iako postoji više Picassovih muzeja, uključujući i onaj u
Parizu, muzej u Malagi je jedinstven zbog umjetnikove veze s gradom, kaže
Kristina Savahe iz obrazovnog odjeljenja muzeja. “Pošto mnogo dela potiče
iz Picassove porodice, a on sam je odavde, u muzeju ima mnogo ličnog”,
objašnjava ona.
Poslije Picassovog muzeja uslijedili su i drugi. Muzej
automobila, na primjer, otvoren je 2010. u bivšoj fabrici duhana na obodu
grada. U prostranom zdanju smješteno je preko devedeset rijetkih vozila
nastalih od devetnaestog vijeka do danas, na primjer Mercedes 540K iz 1937
predstavljen na izložbi u Parizu 1936. Tu su i Bugati, Aston Martin i jJguar.
Vlasnik tih automobila je Joao Magalias, poslovni čovjek iz Portugala čiji je
otac osnovao zbirku tridesetih godina dvadesetog vijeka.
U historijskom centru grada, također u palati iz šesnaestog
vijeka, nalazi se i Muzej Carmen Tisen, otvoren 2011, zbirka više od dvjesta djela
španske umetnosti.
No, najistaknutiji muzeji su ova dva otvorena u proljeće
2015.
Centar “Pompidou”, smješten u futurističkoj
staklenoj kocki s crvenim, žutim, plavim i zelenim kvadratima podignutoj u
gradskoj marini dramatično se ocrtava naspram neba, a unutrašnjost je još
privlačnija zbog djela slavnih umjetnika kao što su Frida Khalo, Francis Bacon,
Marc Chagall
Gradonačelnik Malage Francisko de la Torre ostvario je ovaj
poduhvat kao što je otputovao u Pariz i podnio prijedlog svog Gradskog veća
upravi Centra “Pompidou.”
“Već smo imali Picassov muzej i oslonili se na to kako
bismo od Malage stvorili kulturno središte”, kaže on. Muzej je prve godine
posjetilo oko 220.000 ljudi, a on očekuje da će broj posjetilaca rasti.
Prema gradonačelnikovom sporazumu s ogrankom Ruskog muzeja
ogranak u Malagi biće otvoren deset godina s mogućnošću da se to produži na još
deset.
U istom kompleksu fabrike duhana kao i Muzej automobila na
dva sprata i oko četiri hiljade kvadratnih metara prostora punog svjetla
izložena su djela koja su od osamnaestog vijeka do danas stvorili ruski
umjetnici i oni koji su radili u Rusiji, na primjer pejzažista iz devetnaestog
vijeka Ivan Shishkin i slikar iz dvadesetog vijeka Vladimir Gavrilov.
No, gradonačelnik kaže da preobražaj još nije završen.
“Imamo velike planove za grad, a na temeljima koje smo postavili radit
ćemo dalje.”
(TBT,NYT)