SPECIAL
Jedan od razloga za ovakvu strukturnu reformu, koja će prema
procjenama ruskih medija koštati više od 300 miliona dolara, jest i borba
protiv korupcije unutar bezbjednosno-obavještajnog sistema, koja je uzela maha.
Nedavno su tako privedeni i neki visoki zvaničnici Istražnog komiteta koji su
bili na “platnoj listi” ruske mafije
FOTO: (Screenshot)
Do predsjedničkih izbora 2018. godine Kremlj će provesti
opsežnu, skupu i zahtjevnu reformu specijalnih i obavještajnih službi, kojoj je
cilj da stvori jednu efikasnu bezbjednosnu megastrukturu, sličnu onoj koja je u
liku KGB-a postojala u vrijeme SSSR-a, piše moskovski list Komersant.
Formiraće se Ministarstvo državne bezbjednosti (Ministerstvo
gosudarstvenoj bezopasnosti) koje bi trebalo da obavlja poslove koje su dosad
odrađivale brojne bezbjednosno-obavještajne agencije.
Osim toga, nova bezbjednosna struktura bila bi pod lakšim
nadzorom Kremlja pa neki smatraju kako je i cilj reforme, koja mora da bude
završena do predsjedničkih izbora, usmjeren na osiguravanje današnje političke
strukture i onemogućavanje bilo kakvih buntova i protesta koji mogu ugroziti
sadašnju političku elitu.
“Nakon raspada SSSR-a na talasu tadašnjih liberalnih i
demokratskih reformi rasformiran je taj institucionalni bezbjednosni monstrum
KGB pa je Rusija dobila više bezbjednosnih i obavještajnih službi. Sad je opet
odlučeno da je svrsishodnije imati jednu vrhovnu i krovnu organizaciju pod
kojom bi bila nacionalna bezbjednost” kaže ruski vojni analitičar
Aleksandar Perendžijev.
I moćni FSB, koji se smatrao svojevrsnim postsovjetskim nasljednikom
KGB-a, biće podređen moćnom Ministarstvu bezbjednosti. Međutim, glavni zahvat
je spajanje u MDS Federalne službe zaštite (FSO), koja se bavi osiguranjem
državnih institucija i visokih državnih zvaničnika, i Međunarodne obavještajne
službe (SVR), ali i pripajanje, odnosno vraćanje Istražnog komiteta (SKR) pod
nadležnost Državnog tužilaštva kojem se pripaja i Vojno tužilaštvo koje je
dosad bilo autonomno. Iz FSO-a će se izdvojiti Služba za zaštitu i bezbjednost
predsjednika Rusije koja će djelovati kao zasebna jedinica u sklopu ruske bezbjednosne
zajednice.
Istovremeno se ukida i Ministarstvo za vanredne situacije,
čije će se nadležnosti rasporediti između ministarstava obrane i unutrašnjih
poslova.
Jedan od razloga za ovakvu strukturnu reformu, koja će prema
procjenama ruskih medija koštati više od 300 miliona dolara, jest i borba protiv
korupcije unutar bezbjednosno-obavještajnog sistema, koja je uzela maha.
Nedavno su tako privedeni i neki visoki zvaničnici Istražnog komiteta koji su
bili na “platnoj listi” ruske mafije. Zbog tog skandala na počasnu
dužnost, kako piše moskovski nedeljnik koji se bavi bezbjednosnom tematikom
Argumenti i fakti, će biti premješten dosadašnji šef Istražne komisije i jedan
od najbližih Putinovih saradnika Aleksandar Bastirkin. Upravo zato će neke
“jake pravosudne istrage”, pogotovo one vezane za korupciju, organizovani
kriminal i finansijske malverzacije u državnim strukturama, biti u nadležnosti
Ministarstva bezbjednosti, a ne državnog tužilaštva. MDS će, navodi Komersant,
voditi istrage od nacionalnog interesa. Osim toga, omogućit će mu se da nadzire
i kontroliše i sve ostale istrage koje provodi Državno tužilaštvo, kao i da u
svakom trenutku može od njih preuzeti slučaj ako zaključi da je od
“nacionalnog interesa”.
Prva mjera bezbjednosne reforme je rasformiranje dvije jake
savezne službi – za imigrante (FMS) i za kontrolu trgovine drogom – koje
postaju tek uprave unutar novoga ministarstva. Pod novom bezbjednosnom kapom
biće i glavne obavještajne agencije koje se bave špijunažom i kontrašpijunažom,
kontrolom nad obavještajnom mrežom u inostranstvu. U djelokrug rada ulazi i
informatička zaštita podataka od državne važnosti. Ministarstvo će se baviti i
protivdržavnim aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu bezbjednost, što mnogi
vide kao upravu koja će se baviti onemogućavanjem antikremaljskih, odnosno
antiputinovskih “aktivnosti”.
“Oni na vrhu su shvatili da je sistem nacionalne bezbjednosti
danas previše razdrobljen, skup i neefikasan” ističe Perendžijev koji
smatra da su sve te bezbjednosno-obavještajne službe bile usmjerene na predsjednika
Vladimira Putina, čekajući samo naredbe od njega, odnosno doživljavali su ga
kao koordinatora cijele te zajednice.
(TBT)