Savremeni prikazi povijesnih aktera oblikuju našu predstavu o tome kako je neki čovjek mogao izgledati. Još od svoje uloge u Oscarom nagrađenom filmu „Kleopatra” iz 1963. godine, Elizabeth Taylor se smatra logičnom slikom i prilikom egipatske kraljice i to se rijetko dovodilo pod znak pitanja.
Nitko zapravo ne zna kako je Kleopatra doista izgledala. Ta vladarica je po ocu Ptolomeju XII. makedonsko-grčko porijekla, ali etničko porijeklo njezine majke je nejasno.
Netflix sada donosi jednu sasvim novu sliku egipatske kraljice. Četverodijelna dokumentarna serija „Kraljica Kleopatra“ može se pogledati na toj streaming-platformi od danas (10.5.), ali diskusije o njoj traju već tjednima. Zašto? Glavnu ulogu tumači Britanka Adele James – crna glumica.
Identitet Egipta – „izbrisan”?
Podjela uloga je izazvala proteste u Egiptu, a širom svijeta pomutnju. Egipatski advokazt Mahmud al Semari podnio je tužbu protiv Netflixa: streaming-servis mora biti blokiran, jer se dodjeljivanjem uloge Kleopatre crnkinji „iskrivljuje i briše identitet Egipta”, smatra on.
Pridružili su mu se i razni povjesničari, među njima i ugledni egiptolog i bivši ministar za antikvitete Zahi Havas: „Kleopatra je bila Grkinja, što znači da je bila svijetle, a ne tamne puti.”
Uključilo se i egipatsko Ministarstvo za antikvitete, objavivši poduže saopćenje u kojem se citiraju stručnjaci koji su se redom složili da je Kleopatra imala „bijelu kožu i helenističke crte“. Za Mostafu Vazirija, direktora egipatskog Vijeća za antikvitete, prikazivanje slavne kraljice kao crnkinje nije ništa drugo nego „iskrivljavanje egipatske povijesti“. I to nije ništa rasistički, kaže i dodaje da oni „brane povijest kraljice Kleopatre, koja je važan dio antičke historije Egipta“.
O čemu se zapravo radi?
Postoje sačuvani prikazi Kleopatre VII., rođene 69. godine prije nove ere. Njezin lik je tako na novcu iskovanom u Aleksandriji 51. godine prije Krista, ali i onom iz palestinskog Aškelona iz 49. godine prije nove ere. Zbirka antikviteta Berlina posjeduje bistu napravljenu između 50. i 26. godine prije nove ere i ona je vrlo slična prikazima na kovanicama. O boji kože, međutim, povijesna ostavština ne pruža nikakve podatke.
Vjerojatnije je da je Kleopatra izgledala kao Adele James nego kao Elizabeth Taylor, napisala je Tina Garavi, redateljica serije „Kraljica Kleopatra“, u članku za filmski časopis „Variety“. Očigledno je, dodaje, da bijela boja kože daje liku posebnu vrijednost, „a za neke Egipćane je to izgleda vrlo važno”.
„Kreativna odluka”
Garavi ukazuje da je Kleopatrina obitelj živjela u Egiptu 300 godina prije njezinog rođenja. „Je li Kleopatra bila crna? To ne znamo sa sigurnošću, ali možemo biti sigurni da nije bila bijela kao Elizabeth Taylor.” Redateljica ujedno poziva na diskusiju o „internaliziranoj nadmoći bijelaca kojom nas je Hollywood indoktrinirao“.
Netflix pak izbor Adele James za ulogu Kleopatre opisuje kao „kreativnu odluku“ koju treba shvatiti kao „poklon višestoljetnoj debati o etničkoj pripadnosti vladarice” i multikulturalnoj populaciji Egipta tog vremena.
Šta kaže znanost, a šta kultura?
Debate o Kleopatri, koja je umrla prije više od 2.000 godina, zaokupljaju čovječanstvo. Koristeći složene rekonstrukcije i forenzičke procedure, stručnjaci su pokušali istražiti kako je vladarica mogla izgledati.
Mnogo više pažnje privlače projekti u sektoru kulture. Tako su se kritike mogle čuti i kada je Angelina Jolie trebala igrati Kleopatru u jednoj filmskoj adaptaciji od koje se u međuvremenu odustalo. Slično je i s filmom koji bi trebao u kina stići sljedeće godine, a u kojem egipatsku vladaricu glumi izraelska glumica Gal Gadot. Gadot je inače za BBC na arapskom ironično prokomentirala: „Ako se želite držati činjenica, Kleopatra je bila Makedonka. Tražili smo makedonsku glumicu i nismo je našli.”
U slučajevima ta dva filma optužba je glasila da se za ulogu lika koji nije bijele puti, biraju bijele glumice. U slučaju serije „Kraljica Kleopatra“, sada je sasvim obrnuto. Dakle, dvije kontradiktorne tvrdnje o jednom te istom liku.
Duboki korijeni diskusije o Kleopatri
„Nismo često u prilici vidjeti ili čuti priče o crnim kraljicama“, prenio je Netflix izjavu producentice serije Jade Pinkett Smith, supruge Willa Smitha. Pristup povijesno značajnim ženama je težak, ali je važan, jer su one, kaže, „kralježnica afričkih nacija”.
Diskusija oko Kleopatre ima duboke korijene. Ona je „predstavnica egipatske visoke kulture i simbol njezinog utjecaja na Grčku, a time i na pojavu zapadne civilizacije“, napisala je Gesine Krüger, profesorica moderne povijesti i neeuropske povijesti na Sveučilištu u Zürichu, u svom članku „Moja Afrika? Crna Kleopatra u suvremenim debatama“.
Crnačka zajednica na „civilizacijskom početku“
Sporno je kome ta vrijednost pripada: „afričkoj visokoj kulturi ili ’isturenoj postaji Europe na afričkom kontinentu”. Podjela uloga u američkoj seriji „Kraljica Kleopatra“ nije dakle nastala iz umjetničkog hira, ona progovara ni manje ni više nego o crnom nasljeđu čovječanstva.
Gesine Krüger piše da su crnci u Sjedinjenim Državama, najprije u ropstvu, a zatim i nakon oslobođenja, prvenstveno predstavljani kao objekti, „kao dio povijesti emancipacije i napretka bijelaca“. Pozivajući se sada na Kleopatru i afrički Egipat, crnačka zajednica „ne samo da ima nešto čime doprinosi američkoj historiji, već u izvjesnoj mjeri stoji na početku vlastite civilizacije“.
Aktualna diskusija nevjerojatna je i zbog toga što pitanja o boji kože i „rasi“ u antička vremena nisu igrala nikakvu ulogu. Glavna glumica Adele Jamesu međuvremenu je relativno opušteno odgovorila na kritike, napisavši na Twitteru: „Ako vam se ne sviđa podjela uloga, nemojte gledati seriju.”
(TBT, DW)
