KOLUMNA
Neki promatrači
smatraju da će Dodik popustiti pod rastućim međunarodnim pritiskom. Dužnosnici
EU i SAD-a upozorili su ga da bi se referendum mogao smatrati nelegitimnim te
voditi do financijskih sankcija protiv njega, članova njegove obitelji i nekih
od njegovih podržavatelja
Piše: Janusz
Bugajski, thebosniatimes.ba
Bilo da se
planirani ustavni referendum u Republici Srpskoj održi ili ne, jasno je da
vodstvo u Banja Luci iskorištava svaku mogućnost kao poticaj za dobivanje veće
suverenosti. Predsjednik Milorad Dodik kalkulira da će odvesti entitet do
samostalne države prije nego što napusti političku scenu. Planirani referendum
za cilj ima potkopati Ustavni sud BiH, ali prije svega legitimirati
samoopredjeljenje srpskog entiteta. Banja Luka želi da se Dan državnosti RS-a
nastavi slaviti 9. siječnja, unatoč činjenici da je taj datum proglašen
neustavnim i diskriminirajućim za nesrbe.
Navode se
različiti razlozi za moguće odgađanje referenduma. Dodik bi mogao inzistirati da
se plebiscit održi kad se sve stranke bosanskih Srba konačno odluče na to kako
bi osigurao konsenzus. Neke srpske opozicijske stranke, uključujući i neke
Dodikove političke saveznike, protive se referendumu. Neki promatrači smatraju
da će Dodik popustiti pod rastućim međunarodnim pritiskom. Dužnosnici EU i
SAD-a upozorili su ga da bi se referendum mogao smatrati nelegitimnim te voditi
do financijskih sankcija protiv njega, članova njegove obitelji i nekih od
njegovih podržavatelja.
Ipak, jedan od
najjačih faktora uvjeravanja za Dodika je uloga koju igra Srbija. Srpski
predsjednik Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić suzdržali su se od
otvorene podrške izjašnjavanju. Banja Luka bi bez podrške Beograda ostala
izolirana u regiji. Analitičari također spekuliraju bi li otkazivanje
referenduma označilo kraj Dodikove političke karijere. Veća je vjerovatnost da
će Dodik organizirati dramatičan konačni silazak s političke scene uz
referendum o neovisnosti kako bi osigurao da iza sebe ostavlja povijesno naslijeđe.
Kako bi demonstrirao svoje nacionalističke vjerodajnice i ponovno osigurao
popularnost prije lokalnih izbora 2. oktobra, Dodik je najavio novu inicijativu
za ukidanje Doma naroda RS-a. Taj parlamentarni dom igra važnu ulogu u zaštiti
prava nesrba i njegovo rasformiranje će se tumačiti kao konsolidiranje etničke
homogenosti prije mogućeg referenduma o neovisnosti. Dodik je već najavio da će
se glasanje o neovisnosti održati tokom 2018. ako različite jurisdikcije ne
budu vraćene srpskom entitetu 2017. u skladu s Daytonom i Ustavom BiH. Takav bi
referendum mogao biti proveden ako u BiH izbije velika politička kriza, ako
eskaliraju prosvjedi protiv pogoršanja ekonomskog stanja u RS-u ili ako će
trebati skrenuti pozornost s unutarnjih borbi za moć u srpskom entitetu.
Referendum o neovisnosti također bi mogao biti organiziran ako međunarodno
ozračje postane povoljno. Ako se rascjep između Zapada i Rusije proširi, Moskva
će se usprotiviti bilo kakvoj međunarodnoj intervenciji istodobno podržavajući
pravo RS-a na samoodređenje. U slučaju istočno-zapadne krize na drugim
lokacijama, Moskva može odigrati bosansku kartu protiv Washingtona i Bruxellesa
jačajući izglede za novi balkanski rat. Čak i u slučaju ustavnog referenduma
evidentne su podjele u međunarodnoj zajednici bez mogućnosti konsenzusa o
sankcijama. Čak se i neke članice EU i NATO-a snažno protive provedbi izvršnih
ovlasti visokog povjerenika, tvrdeći da BiH na unutarnjoj razini više ne bi
trebali uređivati međunarodni igrači. Osim toga, visoki povjerenik ima
ograničene mogućnosti za provedbu svojih odluka. To bi moglo ohrabriti bosanske
Srbe da ignoriraju njegove odluke i krizu dovedu do eskalacije bez straha od
kazne. Banja Luka će se također ohrabriti slabljenjem EU, posebno ako Unija
bude uzdrmana novom ekonomskom ili migrantskom krizom ili ako nacionalistički i
stavovi koji se protive proširenju nastave jačati. Dodatno, zbunjeni Washington
mogao bi značiti slabljenje uloge SAD-a na Balkanu. Predsjednikovanje Donalda
Trumpa, ako se zasniva na premisi o smanjivanju američke vojne i političke
prisutnosti u Europi, pružat će nove prigode za separatizam u različitim
dijelovima regije.
Mnogo toga ovisi
o procjenama Srbije. Vlada u Beogradu se okrenula članstvu u EU. Ako izgledi za
to budu odgođeni na neodređeno vrijeme, u Srbiji će porasti nacionalizam koji
bi mogao natjerati vladu prema podršci stvaranju druge srpske države. Dužnosnici
će kao argument navoditi da se presedan Kosova treba primijeniti i u BiH. U
jeku trenutačne pat-situacije RS i Srbija održali su krajem kolovoza prve
zajedničke “antiterorističke” manevre. Vježbe su pojačale regionalnu
zabrinutost da je Beograd spreman braniti entitet u slučaju konflikta sa
Sarajevom. Oko 200 članova RS-a i srpskih posebnih policijskih postrojbi
oklopnim vozilima, helikopterima, policijskim riječnim čamcima i brodovima
simuliralo je borbu protiv terorista duž Drine u blizini Zvornika.
Manevre, koji su
ojačali etničke tenzije u zemlji, posjetili su i Nikolić i Dodik. Bošnjački
potpredsjednik RS-a, Ramiz Salkić, optužio je srpske lidere za “zveckanje
oružjem”. Vježbe uz Drinu su bile primarno zamišljene kao demonstracija
Sarajevu da Banja Luka posjeduje svoje borbene jedinice te da ih može
kombinirati sa snagama iz Srbije u slučaju oružanog sukoba s Bošnjacima.
(TBT, Washington
mail)