RELIGIJA
Majka Tereza uskoro će i zvanično postati svetica Rimske
katoličke crkve, međutim, ne slažu se svi da je časna sestra zapravo to bila
FOTO: Majka Tereza (Profimedia)
Nakon što papa je Franjo kanonizovao pokojnu Majku Terezu,
4. septembra u Vatikanu, ona će zvanično postati svetica u Rimokatoličkoj
crkvi. Za njene poštovaoce, sticanje te titule je puka formalnost. Oni vjeruju
da je ova uvažena humanitarka dokazala svoju svetost kroz život koji je
posvetila služenju siromašnima. Međutim, ima ljudi koji Majku Terezu ne
smatraju svetom, njeni kritičari tvrde kako je ona sve samo ne to, piše CNN.
Hemli Gonzalez, na primjer, razočarani bivši volonter, koji
Terezu nije upoznao lično, ali se susreo s njenim nasljeđem za koje tvrdi da je
stravično. Ono mu je, kaže, izazvalo duboku nelagodu. Posjetio je prihvatilišta
za čije otvaranje je ona zaslužna. Tvrdi da je takva mjesta mogao da stvori
samo neko ko ima duboke probleme.
Gonzales je 2008. napravio pauzu u svom građevinskom poslu
koji je vodio u Majamiju i zaputio se u Indiju. Volontirao je dva mjeseca u
domu “Nirmal Hriday”, u kojem su smješteni teški, umirući bolesnici.
Vode ga “Misionarke ljubavi” iz Kalkute, pripadnice crkvenog reda
koji je osnovala Majka Tereza.
Gonzalesa su zaprepastili gotovo nepostojeći higijenski
uslovi i medicinska pomoć koje je tamo vidio. Ni njega, niti ostale volontere
niko nije provjerio prije nego što su im dali da dođu tamo. Niko od njih nije
imao nimalo medicinskog iskustva, niti ih je iko obučio prije nego su počeli da
rade. Tvrdi da su časne sestre rutinski upotrebljavale iste igle nakon što bi
ih isprale u lavabou. Odjeća, među kojom je bilo one uprljane urinom i
fekalijama, prala se ručno pokraj posuđa za jelo.
Kako tvrdi, tamo nije postojao nijedan ljekar ili školovana
medicinska sestra. “To je bilo kao scena iz koncentracionog logora u Drugom svjetskom
ratu”, kazao je Gonzalez. Na svaki njegov pokušaj da ih upozori ili da im,
recimo, instalira grijač za vodu kako pacijenti ne bi morali da se kupaju u
ledenoj, dobio bi isti odgovor od sestara: “Mi to ne radimo ovdje. Ovo je način
kako to Isus želi”, ispričao je Gonzalez za CNN.
Čanda Čakraborti volontira u lokalnoj humanitarnoj grupi u
Kalkuti koja s “Misionarkama ljubavi” sarađuje već 25 godina.
Pomagala je u “Nirmal Hriday”-u nekoliko godina, prije nego što je
Gonzalez došao tamo.
“Sve te tvrdnje su glupost. Ti kritičari doslovno lažu”,
rekla je. “Ljudi tamo dolaze u fazi umiranja. Većina njih povrati svoje živote.
Kako nekome možete vratiti život ako ste nemarni prema njihovom zdravlju?”,
pitala je.
Portparolka “Misionarki ljubavi”, Sunita Kumar,
koja je ujedno bila i bliska prijateljica Majke Tereze, kaže kako se u
prihvatilištu daje osnovna njega najsiromašnijima. “Ona nije htjela da pokrene
vrhunsku bolnicu s uslugom od pet zvjezdica, ili bilo šta slično”, rekla je
Kumar.
Kritičari tvrde kako to nije prihvatljiv izgovor. Nakon što
je taj crkveni red dobio milione dolara od donacija iz cijelog svijeta, trebalo
je da ih iskoriste za izgradnju bolnica ili škola kako bi poboljšali svoje
prihvatilište. O finansijama tog reda sestara malo se zna. Upravnica reda
odbila je da priča za CNN.
“Sredstva pristižu”, rekla je sestra Ivana Orleanska,
upravnica dječjeg prihvatilišta u Kalkuti. “Možemo nahraniti sva gladna usta,
svakog dana. To je čudo ljubavi”, izjavila je za CNN.
Na sva pitanja o finansiranju dobiva se sličan odgovor, što
ne zadovoljava kritičare. Oni tvrde da je to registrirana humanitarna
organizacija koja djeluje u više od 100 zemalja i kao takva morala bi imati
malo više odgovornosti. Nešto poput Crvenog krsta.
Dogmatski stavovi Majke Tereze o pitanjima abortusa,
kontracepcije i razvoda, pozdravljeni su od Vatikana, međutim istovremeno su
kritikovani u progresivnijim krugovima što je časnu sestru dovelo u sukob s
feminističkim pokretom.
U svom govoru, nakon što je 1979. godine osvojila Nobelovu
nagradu za mir, rekla je kako je “pobačaj najveći uništavač mira”, što je
izazvalo mnoge burne reakcije. Osim toga neki kritičari optužili su Terezu da
je pokušala da preobrati u kršćanstvo one ljude kojima je služila.
Tu optužbu “Misionarke ljubavi” čvrsto odbacuju.
“Za svakoga se brinula jednako, bilo da je musliman, hindus
ili sik”, rekla je Kumar koja sama pripada hinduističkoj vjeri. “Kada sam išla
kod nje kako bismo zajedno molile, rekla bi mi ‘Sunita, dođi u kapelicu i ti
sjedni kako treba za tvoje molitve, a ja ću sjesti onako kako sjedim za svoje,
i molit ćemo se”, rekla je Kumar.
Neki tvrde da je čak i njen put do proglašenja sveticom
kontroverzan. Kako bi je kanonizovao, papa Franjo mora da odobri dva čuda.
Jedno od njih dogodilo se, navodno, Moniki Beseri, ženi sa sela, koja tvrdi da
je izliječena od raka nakon što se molila Majci Terezi. Za to je, kaže Monika,
zaslužna Majka Tereza, a ne liječenje koje joj je propisao ljekar.
“Od lijekova sam povraćala i jako me boljelo. No, kada sam
se molila Majci Terezi iz dubine svog srca, ona me blagoslovila i sada sam
zdrava”, rekla je Beseri za CNN. Međutim, kritičari tvrde kako ju je izliječila
moderna medicina. Neki ljekari tvrde kako je zapravo bila riječ o cisti koju je
dobila zbog tuberkuloze, a ne o tumoru.
Čak je i muž izliječene žene tvrdio kako je Moniku
izliječila medicina, a ne Majka Tereza. To je rekao za magazin Time, kao i
pojedinim naučnim organizacijama u Indiji. Međutim danas je promijenio
mišljenje i CNN-u rekao da mu je ženu sačuvala Majka Tereza.
Dok se kontroverze nizaju, život u prihvatilištima koje je
uspostavila Majka Tereza nastavlja se po starom, u istoj jednostavnosti i
rutini kako se odvija već decenijama. Za Gonzaleza to je muzej siromaštva, za
druge je mjesto nesebičnog služenja. Grupa sestara otputovat će u Vatikan kako
bi prisustvovale ceremoniji kanonizacije, a one koje će ostati u Kalkuti, taj
dan će se moliti iz zahvalnosti. Za njih je Majka Tereza uvijek bila i biće
svetica i nijedna kontroverza to ne može da promijeni.
(TBT, Nedeljnik)