KOLUMNA
Godine 2013. Šomburgov centar pozvao je predsjednika Baracka Obamu da vidi ova novootkrivene dokumente, među kojima su dvadesetak pisama njegovog oca. Centar još čeka odgovor
Piše: Rachel L. Swarns, thebosniatimes.ba
U Šomburgovom centru za istraživanje crne kulture arhivari su u hrpi kutija naišli na jednu fasciklu. Požutjela pisma u fascikli stara su više od pola veka, a govore o snovima i naporima jednog mladića iz Kenije.
Bio je ambiciozan i burne naravi taj 22-godišnji službenik koji je kucao sedamdeset pet riječi u minutu i prevodio s engleskog na svahili. No, nije imao novca za studije. Pisao je iz Najrobija moleći za finansijsku pomoć od kolega i fondacija s čitavog Atlantika.
Njegova pisma promijenit će tok američke istorije.
“Moja davnašnja i velika želja jeste da nastavim školovanje u Americi”, napisao je 1958. godine. Njegovo ime bilo je Barack Husein Obama, a svojim pismima privući će novac za školarinu koji će ga odvesti iz Kenije u SAD. Tu je dobio sina koji će postati prvi crni predsednik zemlje, ali on sam nestati će iz sinovog života svega nekoliko godina kasnije.
Godine 2013. Šomburgov centar pozvao je predsednika Baracka Obamu da vidi ova novootkrivena dokumenta, među kojima su dvadesetak pisama njegovog oca, ocjene s Univerziteta Havaja i Harvarda i drugi papiri.
Centar još čeka odgovor.
Ova riznica dokumenata portret je Baracka Obame Starijeg koji je sam naslikao opisujući svoje studiranje u SAD. No, ovi papiri razotkrivaju i korijen prekida odnosa između oca i sina.
Obama je kao predsjednik otvoreno i često govorio o praznini koju je njegov otac ostavio u njegovom životu. Barack Obama Stariji vratio se u Keniju kad su njegovom sinu bile svega tri godine, i došao je da ga vidi samo jednom, na mjesec dana, kad je mlađem Baraku bilo deset. U razgovoru prošlog mjeseca predsednik je rekao da se zbog očevog odsustva kao šiparac mučio da dokuči “šta to znači biti muškarac”.
Predsjednik Obama ova osjećanja gubitka i čežnje dublje je istražio u svojim memoarima Snovi moga oca, opisujući svoje napore da sazna više o čovjeku čije ime nosi. Našao je neke odgovore s dvadesetak godina, kada je posjetio Keniju. “I dalje nisam poznavao čoveka koji mi je bio otac”, napisao je. “Šta je uobličilo njegove ambicije?
“Pisma Baraka Obame Starijeg, nastala između 1958. i 1964, pružaju novi uvid, naročito u njegove godine provedene u SAD. Međutim, ti zapisi mogu da vaskrsnu stari bol.
Za vrijeme studija na Univerzitetu Havaja 1960. Barack Obama Stariji upoznao je En Danam, koleginicu s klase i majku budućeg predsjednika. Iako je Obama već imao ženu i dvoje dece u Keniji, vjenčali su se sljedeće godine, kad je ostala u drugom stanju. Sin im se rodio 4. avgusta 1961.
Rođaci opisuju Baracka Obamu Starijeg kao inteligentnog i dominantnog, šarmantnog i naglog, i kažu da je počeo mnogo da pije kad mu se srušio san da postane jedan od vodećih ekonomista kenijske vlade. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći sa četrdeset šest godina.
Najmlađi brat predsjednikovog oca Said Obama izrazio je u telefonskom razgovoru nadu da će ovi dokumenti pomoći porodici da bolje shvati njegovog brata. Rekao je da Barack Obama Stariji nikad nije prestao da mari za sina kog je ostavio i sjeća se kako je ponosno pokazivao njegove fotografije i školske izvještaje. “Volio je sina”, sjeća se Said Obama. “Ne bi to radio da ga nije volio.”
Predsednik Obama svoj život često opisuje kao američku sagu, kao nevjerovatni uspon sina bjelkinje iz Kanzasa i crnca iz Kenije na predsjednički položaj. No, nevjerovatan je i uspon njegovog oca iz kenijskog seoceta do Harvarda.
U djetinjstvu je Barack Obama Stariji čuvao koze i išao u školu bosonog, piše u njegovog biografiji Drugi Barak autorke Sally Jacobs. Bio je sjajan učenik i imao je velike snove iako su mu mogućnosti bile ograničene u Keniji, tada još britanskoj koloniji.
Radio je kao računoispitač, kao geometar za naftnu kompaniju, kao šef kancelarije osiguravajućeg društva i kao službenik u programu opismenjavanja. Oženio se i dobio djecu. Četvrtog avgusta 1959. Odletio je iz Najrobija u Rim, a odatle u Njujork. Autobusom je stigao u Los Anđeles, gde je uhvatio avion za Havaje. Godinu danas kasnije sreo je En Danam.
Do tada je već stupio u debatni klub i Međunarodno udruženje studenata. Većina kolega nije imala pojma da se ovaj sjajni student oženio drugi put i da ima sinčića. Do 1962, kad je otišao na Harvard da diplomira, njegova američka porodica već se raspadala.
Na Harvardu je stekao diplomu magistra ekonomije ne doktora kako se nadao i vratio se u Keniju.
Said Obama rekao je Timesu da bi volio da pročita ta dokumenta. Kad god se sastane s predsjednikom SAD naviru mu sećanja na brata. Dokumenti zasad počivaju u Kutiji 214. zbirke Fondacije “Phelps Stokes” u skladištu Šomburga. Kad god Barack Obama bude spreman, kaže direktor Centra, spisi njegovog oca će ga čekati.
(The Bosnia Times, The New York Times)