REGIONAL
Na pitanje zbog čega se zvanično ne sastaju Mustafa i Vučić
na takvim skupovima, s obzirom na gomilu problema koje opterećuju odnose, više
nego bilo koje druge dvije države u regionu, Malići ističe da je to posljedica
trenutne krize
FOTO: Malići (Fonet)
Samit balkanskih lidera sa trojkom evropske Unije, Merkel,
Holand i Mogerini, imao je za cij da umiri i uvjeri balkanske zemlje, kandidate
za članstvo u EU da se nakon britanskog referenduma politika Brisla neće mijenjati.
Premijeri Kosova i Srbije, Isa Mustafa i Aleksandar Vučić
imaju posebani, zvanični kanal komunikacije u okviru Briselskog dijaloga.
Samim tim, na samitu država zapadnog Balkana, u Parizu, nije
bilo neophodno da se dokazuju i dogovaraju – ocjenjuje za Danas Škeljzen
Malići, politički savjetnik premijera Albanije Edija Rame, u odgovoru na
pitanje da li je albanski premijer, u prethodne dvije godine, od kada su
najviši zvaničnici dvije države – Srbije i Albanije normalizovali odnose –
postao svojevrsni most za usklađivanje interesa Srbije i Kosova na skupovima
poput ovog koji se prije dva dana odigrao u Parizu.
Na pitanje zbog čega se zvanično ne sastaju Mustafa i Vučić
na takvim skupovima, s obzirom na gomilu problema koje opterećuju odnose, više
nego bilo koje druge dvije države u regionu, sagovornik Danasa ističe da je to
posljedica trenutne krize.
– Relativno hladan odnos dvaju premijera pokazuje da je
briselski dijalog trenutno u zastoju, ako ne i krizi… Dobri odnosi Rame i
Vučića svakako mogu biti od pomoći da se dijalog normalizuje. Uostalom, dogovor
o autoputu Niš-Drač, koja će centralnu i južnu Srbiju povezati sa Albanijom,
svakako se tiče Kosova, a tu je Kosovo u prednosti jer je praktično pri kraju
izgradnje svog dijela trase – napominje Škeljzen Malići.
Prema njegovim riječima, samit balkanskih lidera sa trojkom
evropske Unije, Merkel, Holand i Mogerini, imao je za cij da umiri i uvjeri
balkanske zemlje, kandidate za članstvo u EU da se nakon britanskog referenduma
politika Brisla neće mijenjati.
– Insistiranje na kontinuitetu politika EU u odnosu na
balkanske zemlje na neki način je afirmacija kontrateže za euroskepticizam koji
se širi u nekim zemljama članicama Unije, kojim se želi iskoristiti izlazak
Velike Britanije za dalje rastakanje EU. Glavni stubovi EU, u ovom slučaju njemačka
kancelarka Merkel i francuski predsjednik Holand, željeli su da konkretno uvjere
premijere iz Zapadnog Balkana, da se pitanje njihovog članstva u Uniji ne
dovodi u pitanje. Naprotiv, izlazak Britanije bi mogao da postane motiv za
ubrazavanje procesa učlanjenja balkanskih zemalja kako bi zemljopis EU bio
zaokružen i da se zajedničkim tržištem i političkim projektom Unije obuhvatio
čitav Balkan – smatra sagovornik Danasa.
Politički savjetnik Edija Rame ističe da su obećanja data
balkanskim liderima ovoga puta bila konkretnija i u finansijskom smislu odrješenija.
– Albanski premijer Edi Rama u izjavi nakon samita, naglasak
je stavio na jačanje, kako se izrazio, “eurooptimizma” nasuprot
“euroskepticizmu”. On je istakao i da su Albanci, bili iz Albanije ili sa
Kosova, veoma optimistični u vezi sa integracijom u Evropsku uniju. Rekao je da
smo mi u ovoj fazi možda najspremniji da se priključimo EU. S druge strane,
premijer Srbije Aleksandar Vučić je kao suštinsku karaktetizciju samita
naglasio činjenicu da je skupom izražena dobrodošlica za pristup EU svim
zemljama Zapadnog Balkana, izražavajući uvjerenje da je to najbolja budućnost
za sve narode i države regiona – istakao je za Danas Škeljzen Malići.
Privilegovano mjesto i zdravica za Ramu
Škeljzen Malići tvrdi da je na ovom samitu premijer Rama
simbolički dobio privilegovani status, pošto ga je protokol postavio da sjedi
pored kancelarke Merkel i predsjednika Holanda.
– Oland je na večeri pripremio posebnu zdravicu i čestitku
za rođendan albanskom premijeru. Neki mediji naglasili su da evropski lideri
posebno insistiraju na podršci nastavljanja prijateljskih odnosa između srpskog
i albanskog premijera, kao zaloge za opšte popravljanje albansko-srpskih
odnosa. Rama i Vučić su na ovom samitu dobili političku i finansijsku podršku
za izgradnju auto puta Niš-Drač, koja će centralnu i južnu Srbiju povezati sa Albanijom.
Od ovog projekta profitiraće i Kosovo. Taj je auto-put inače već izgrađen u
nekim ključnim dionicama, koje čine oko 60 posto ukupne trase – zaključuje
politički savjetnik premijera Albanije.
(The Bosnia Times)