Milorad Dodik, spsrki član Predsjedništva BiH, jedan je od najkonzervativnijih političara na planeti.
Smatran bliskim Rusiji, Kini i Srbiji, Dodik je već imao sankcije koje mu je uveo Washington u 2017. zbog navodnog ometanja napora da se provede Dejtonski sporazum iz 1995. kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Dodik ostaje prkosan i povrijeđen, ističući da je posljednja odluka SAD-a donesena uoči 30. godišnjice Republike Srpske. “Ako misle da će me ovako disciplinirati, grdno se varaju”, kaže on, nazivajući kaznene sankcije protiv ATV-a “napadom na slobodu izražavanja”.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nedavno je zatražila nove sankcije Evropske unije protiv Dodika, optužujući ga da se zalagao za odcjepljenje područja u kojima dominiraju Srbi – što on poriče. Međutim, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó jasno je rekao da će Budimpešta staviti veto na svaki takav prijedlog.
Dodik je dugogodišnji saveznik Izraela. Tokom rata u Gazi 2014. godine, na primjer, on je izrazio “nedvosmislenu podršku” izraelskoj vojnoj operaciji protiv palestinske raketne vatre i podigao izraelsku zastavu na predsjedničkoj palati u Banja Luci, glavnom gradu Republike Srpske. “Terorističke prijetnje i akcije ekstremnih islamskih grupa su prijetnja cijelom svijetu”, napisao je u pismu tadašnjem premijeru Benjaminu Netanyahuu. U rijetkom intervjuu za The Jerusalem Report, Dodik (62) izražava svoju nepokolebljivu podršku Izrael i kaže da se raduje ponovnoj posjeti zemlji.
„Mi u Republici Srpskoj Izrael doživljavamo kao prijateljsku državu, a jevrejski narod kao prijateljski narod“, kaže on. “Zbližila nas je patnja koju su naša dva naroda u prošlom vijeku proživjela od istih vojski. Zato niko u ovom djelu sveta ne može bolje da razume jevrejski narod kao Srbi i zato Izrael ima našu podršku.”
Dodik je imao mnoge veze sa Izraelom, uključujući dobre odnose sa ministrom financija Avigdorom Libermanom i pokojnim predsjednikom Šimonom Peresom. Nakon što je pokrenuo dvije međunarodne komisije za ispitivanje navodnih ratnih zločina u Srebrenici i Sarajevu 2019. godine, Vlada Republike Srpske imenovala je dva Izraelca da predsjedavaju svakom: historičara Gideona Greifa, profesora na Univerzitetu Teksas, i Raphaela Disraelija, profesora emeritusa. na Hebrejskom univerzitetu u Jerusalemu.
Dodik bi posebno volio posjetiti grob u Jerusalemu Arie Livne, njegovog bliskog savjetnika i predstavnika u Izraelu koji je preminuo 2020. godine u 99. godini. „Arie Livne je bio moj prijatelj, ali što je još važnije, bio je prijatelj cijelog srpskog naroda”, kaže Dodik.
Sa oko 1,2 miliona stanovnika, Republika Srpska je dom većini bosansko-hercegovačkih Srba i ima jevrejsku zajednicu od oko 120, od kojih većina živi u Banja Luci.
Moj intervju sa Dodikom obavljen je putem elektronske pošte uz asistenciju ambasadora Bosne i Hercegovine (BiH) u Izraelu Duška Kovačevića, koji je Dodikove odgovore dao prevesti na engleski.
Kakav je vaš stav o Izraelu i šta motivira vašu podršku Izraelu? Planirate li posjetu, i ako jeste, kada?
Veoma bih volio ponovo posjetiti Izrael. Bio sam tamo mnogo puta i odatle imam samo lijepe uspomene i utiske. Mi u Republici Srpskoj Izrael doživljavamo kao prijateljsku državu, a jevrejski narod kao prijateljski narod. Zbližila nas je patnja koju su naša dva naroda u prošlom vijeku proživjela od istih vojski. Zato niko u ovom dijelu svijeta ne može bolje razumjeti jevrejski narod kao Srbi, i zato Izrael ima našu podršku, što smo pokazali na praktičnim primjerima kad god smo mogli.
Vidite li neke paralele između vaše zemlje i Izraela?
Izrael i Republika Srpska nisu u istoj poziciji, ni politički ni geopolitički. Izrael je država, mi smo samo dio BiH (Bosna i Hercegovina). Jevreji su dobili pravo na državu, što su svakako imali. Međutim, Republika Srpska je ostala u sastavu BiH. Ono što isprepliće srpsku i jevrejsku sudbinu, iako nismo na istom prostoru, jeste muslimanski ekstremni faktor, koji pokušava destabilizirati Izrael, a protiv kojeg smo se borili i u građanskom ratu 1990-ih. Zato možda bolje od drugih razumijemo šta se dešava u Izraelu i zato narod Izraela uživa našu podršku.
Imali ste blisku vezu sa Arie Livne. Po čemu ga se sjećate?
Arie Livne je bio moj prijatelj, ali što je još važnije, bio je prijatelj cijelog srpskog naroda. Tako ga pamtim ja, a tako ga pamte i Srbi u Republici Srpskoj i Srbiji. On je praktično bio most između naših država i naroda, borac za pravdu, borac za ljepši i pravedniji svijet. Pamtim ga kao najstarijeg mladića s kojim sam se družio, ali i kao mudrog čovjeka od kojeg se uvijek mogao čuti dobar savjet. Nedostaje mi, priznajem, jer sam u kratkom periodu izgubila oca i Arija, dvije važne osobe u mom životu. Mislim da je Arie sada na boljem i pravednijem mjestu i odatle me gleda i čuva.
Kakav je vaš odnos sa jevrejskom zajednicom u vašoj zemlji?
Upravo je Arie Livne organizirao djelovanje Jevrejske zajednice u Banja Luci, u čemu sam mu nesebično pomagao sa mjesta premijera, a kasnije i predsjednika Republike Srpske. Jevrejska zajednica, kao zajednica dobrih, vrijednih i plemenitih ljudi, doprinosi da Republika Srpska bude bolja i na tome sam im veoma zahvalan.
Kako gledate na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini?
Trenutna situacija u BiH je zapravo kriza koja traje 26 godina. Danas se ne dešava ništa novo što se nije dešavalo svih godina nakon rata. Potpisali smo sporazum kojim smo dobili prava, a onda su nam ta prava oduzeta u korist muslimana na 26 godina. Sve je to urađeno kršenjem Ustava. Sada su došli da nam oduzmu imovinu, a mi smo samo rekli da to više ne može biti tako. Želimo da se vratimo na Ustav BiH i poštovaćemo sve što je tamo napisano. Sve što tamo nije napisano, nismo se dužni povinovati. BiH je posljednja kolonija u Evropi u kojoj su prednjačili ljudi koji su došli iz inostranstva, koje niko nije birao na izborima u BiH. Mi, domaći političari, samo izađemo na izbore, pobijedimo ili izgubimo, ali oni koji nisu iz BiH, oni zapravo igraju glavnu ulogu. Umorni smo od takve situacije, naša osnovna građanska prava su napadnuta, a mi smo rekli da to više nije moguće. Drugi narod u BiH, Hrvati, nije zadovoljan situacijom u BiH, ali Muslimani ne žele dijalog; optužuju nas da pozivamo na sukob, što naravno nije tačno.
Da li je međunarodna zajednica opravdana u svojoj zabrinutosti da bi moglo doći do oživljavanja sukoba?
Njihova zabrinutost nema opravdanja u stvarnosti. Komandant EUFOR-a, međunarodnih vojnih snaga u BiH, nedavno je rekao da u BiH nema prijetnji sukobom. Ja mu vjerujem. Mi u Republici Srpskoj smatramo da politička pitanja treba rješavati političkim sredstvima. Međutim, muslimani često spominju rat. Mislim da to rade kako bi osigurali neku novu i jaču intervenciju izvana.
Kakav je vaš stav o sankcijama koje su vam uvele SAD?
U obrazloženju odluke o stavljanju u režim sankcija stajalo je da sam prekršio Dejtonski sporazum, iako nije navedeno zašto i kada sam to učinio. To je učinjeno bukvalno dva dana prije nego što je nova administracija predsjednika Donalda Trumpa stupila na dužnost. Ove sankcije doživljavam kao lični čin nekoliko zvaničnika američke administracije koji su bili u BiH, s kojima nisam dijelio stavove o tome kako bi BiH trebala izgledati. Nikad nije ugodno, pogotovo ako dolaze iz takve sile kao što su Sjedinjene Države, ali život ide dalje. Čak i tada, kao i sada, radio sam sve što sam mislio da je najbolje za ljude koje sam predstavljao. Istorija na ovim prostorima nas uči da se volja jednog naroda ne može slomiti kaznom, i to sam nekoliko puta rekao svojim američkim sagovornicima. Dodik nije ni početak ni kraj Republike Srpske. Neće biti moguće kaznom oduzeti volju čitavog naroda. Umjesto kazne, bolje bi bilo da sjednu i razmišljaju kako da riješe suštinski problem. Jer ako je samo jedan čovjek u BiH problem, onda BiH zaista nema problema.
Planirate li odvojiti Srpsku od ostatka zemlje – ili su izvještaji u medijima “lažne vijesti”?
Naravno da je lažna vijest. Planiramo da ostanemo u našoj zemlji, ali na način na koji smo potpisali 1995. godine ili kako bismo se dogovorili sa druga dva naroda u BiH. Naš primarni cilj je mir i mir nećemo žrtvovati ni za jedan cilj. Drugi cilj je živjeti u zemlji u kojoj ćemo imati prava koja nam daje Ustav BiH. Treći cilj je da država bude pravno uređena nezavisnim i nepristranim pravosuđem u skladu sa Ustavom, što bi omogućilo dobar ambijent ne samo za građane već i za one koji bi došli da ulažu u biznis. Mi samo želimo da se naša prava poštuju, a mi ćemo poštovati prava drugih.
Koja je vaša vizija vaše zemlje?
BiH mora biti slobodna da opstane kao država, a to znači da mora biti oslobođena i međunarodne uprave. Moramo se vratiti na Ustav BiH jer je on donio balans – sve što je urađeno mimo Ustava destabiliziralo je BiH. Nijedna država ne može funkcionirati ako joj se krši Ustav, zbog čega je BiH nefunkcionalna. Ako Srbi i Hrvati ne budu ravnopravni u BiH sa Muslimanima, država neće imati šanse. Šansa BiH je da poštuje sve – Muslimane, Hrvate i Srbe.
Koju poruku biste željeli prenijeti našim čitaocima u Izraelu i SAD?
Drago mi je i veoma sam zahvalan što ste pokazali interesiranje za naše stavove u ovoj posljednjoj krizi. Ovo vidim kao izraz vaše objektivnosti i posvećenosti najvišim novinarskim standardima. Danas se suočavamo ne samo s problemima funkcioniranja BiH, već i sa medijskim ratom u kojem mnoge redakcije ne žele čuti sve strane i izvući zaključke na osnovu neinformiranosti sa terena. Stoga, još jednom zahvaljujem. Što se Izraela tiče, mogu samo da ponovim da je to prijateljska država sa prijateljskim ljudima koje veoma poštujemo i razumijemo njihove prilike. Što se tiče SAD, moram reći da mi je žao što svoju moć ne koriste za dobrobit svih u BiH. Imali su viziju 1995. godine i izradili nacrt Ustava koji je uspostavio novi sistem i time zaustavio rat. Ne razumijem zašto sada ne koriste svoju moć da natjeraju sve aktere da se pridržavaju tog Ustava.
(TBT)