Razloge za Dodikovu sklonost referendumima novinar FAZ-a Michael Martens vidi u „približavanju izbora” ili Dodikovoj potrebi da „skrene pažnju s korupcijskih skandala”. Rastuće ogorčenje bošnjačke većine u zemlji, ali i Zapada, pouzdano mu, kao “branitelju Srba”, donosi glasove iz reda srpskog naroda, ali ono što Dodik sada radi ide i dalje od toga.
“Uspostava vlastitog pravosuđa, poreznog sistema, a možda čak i vojske RS predstavlja kršenje Ustava”, konstatira FAZ i, budući da je 2022. izborna godina u BiH, osvrće se na godinama isprobanu Dodikovu „referendumsku retoriku”.
Od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. Dodik je bio šef vlade u Republici Srpskoj (RS). Od 2010. do 2018. bio je predsjednik RS-a. “Nakon toga je postao jedan od tri predsjednika države BiH i vjerojatno će se opet kandidirati za tu dužnost – iako bi referendumom najradije odcijepio Republiku Srpsku od Bosne, odnosno ukinuo državu BiH”, piše novinar FAZ-a. Kada je Crna Gora u svibnju 2006. referendumom povratila državnost izgubljenu 1918. i odcijepila se od Srbije, Dodik je ukazao da bi RS mogao krenuti suprotnim putem, raspisati referendum i pridružiti se Srbiji – ako „politička elita muslimanske većine u Sarajevu ne prestane tražiti ukidanje RS-a”.
Tada je, navodi se u članku FAZ-a, prestao i flert između SAD-a i EU-a s Dodikom, kojeg je Zapad ranije podržavao. Dodik je u RS-u u početku bio angažiran u borbi za vlast protiv stranke ratnog zločinca Radovana Karadžića (koji se u to vrijeme već skrivao, ali se još uvijek smatrao moćnim i utjecajnim).