GEOPOLITIKA
Godinu dana nakon što je ušao u vladajući krug Saudijske Arabije, Mohamed bin Salman, vrlo brzo je krenuo u ekonomsku revoluciju svoje zemlje
FOTO: Salman
(SPA)
I to na način
koji pokazuje ozbiljne naznake šire reforme. Nacrt koji je predstavio početkom sedmice
generisao je uzbuđenje u zemlji i inostranstvu. Pitanje je može li neiskusni
princ čija moć raste, sin kralja Salmana, to i sprovesti, piše NYT.
Jedna Komponenta
plana, nazvanog “Saudijska vizija 2030.” privukla je najviše pažnje.
Riječ je o smanjenju saudijske zavisnosti od nafte, što čini zemlju izuzetno osjetljivu
na cijene nafte. Odvajanje privrede od nafte, a da se istovremeno ne naruši
ekonomski standard, vlada planira da proda udijele u naftnom državnom divu
Saudi Aramco, usmjeriti novac iz javnog investicionog fonda i privatizovati
vitalne usluge poput školstva, zdravstva i aerodroma.
Oslanjanje na
naftu dodatno će se smanjiti kako će se privreda usmjeriti i na druge grane.
Planirane su nove investicije u solarne elektrane i vetroelektrane, izgradnja
malog odbrambenog sektora i otvaranje saudijskog tržišta za “najbolje
talente i najbolja ulaganja na globalnom nivou”.
Ohrabrujući
tonovi
Takvi su tonovi ohrabrujući,
piše NYT. No, prošle reforme su proizvele samo skromne rezultate, a prepreke
postoje i ovoga puta. Dok je princ konsolidirao svoju vlast nad ekonomskim
ministarstvima i tu djeluje s jasnom podrškom svog oca, nejasno je može li on
koordinirati suprotstavljenim interesima kraljevske porodice, poslovne
zajednice, vjerskog establišmenta i populacije u cjelini.
FOTO: (SPA)
Jedan od izazova
princa Mohameda, koji se vrlo brzo uspio po političkoj hijerarhiji, jeste
stvaranje miliona radnih mjesta za mlađe od 30 godina. Razmaženi decenijama
pouzdanim prihodima od nafte, mnogi mladi ljudi nemaju ni obrazovanja, ni
tehničkih vještina, ni radne etike za posao u privatnom sektoru, piše NYT.
Sistem
obrazovanja
Mladi 30-godišnji
princ govori o stvaranju sistema obrazovanja “povezanog sa potrebama
tržišta”, što je kritičan cilj u suprotnosti sa postojećim sistemom
obrazovanja u kojem religija ima centralno mjesto. Postoje sumnje može li
kraljevstvo s autoritativnom vlašću utvrditi regulatorne i pravne strukture
potrebne za veliki privatni sektor.
Međunarodne
kompanije žele znati da su pravila jasna i da se trgovinski sporovi mogu riješiti
na osnovu zakona. Mnogih takvim firmama može biti nelagodno da ulažu u zemlji u
kojoj moćni klerici praktikuju vehabizam, ekstremni oblik islama koji
nadhnjuje takozvanu Islamsku državu i ostale teroriste, imaju kontrolu nad vjerskim
životom i egzekucijom disidenata.
Društvene promjene
No, inicijativa
princa Mohameda sugeriše da bi i šire reforme mogle biti moguće u zemlji u
kojoj su žene građani drugog reda, šiiti su ponižavani, a strani radnici nemaju
pravni status. Njegov plan ne daje privid da će se prepoznavati osnovna
ljudska prava i slobode svim ljudima, ali pozdravlja umjerenost, toleranciju i
jednakost – otvara proširene mogućnost za žene i mogućnost dobijanja zelene
karte za strance.
U planu stoji
kako su kultura i zabava nezaobilazni dijelovi zdravog društva, te da će
učešće žene u sportu biti stimulisano. Čini se kako princ Mohamed razume da je
minimunm tih promjena neophodan kako bi disfunkcionalna zemlja imala bolju
budućnost, zaključuje NYT.
(The Bosnia
Times)