Fermentirane namirnice kao što su jogurt, kimči, turšija i kombuha dugo su bile na tanjirima u velikom dijelu sveta. Hiljadama godina, različite kulture su pomoću vrenja pravile hljebove, sireve, da čuvaju svježinu mesa i povrća, da poboljšaju ukuse i teksture.
Posljednje studije objavljene su u časopisu “Cell”, a sproveli su ih istraživači sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji. Naučnici su regrutirali 36 zdravih odraslih osoba i podijelili ih u grupe. Jedna grupa je dobila zadatak da uveća unos namirnica sa više vlakana, dok je druga dobila instrukcije da jede fermentiranu hranu.
Ova se hrana pravi tako što se pomiješaju mleko, povrće i drugi sirovi sastojci sa mikroorganizmima poput kvasca i bakterija. Posljedica je što fermentirana hrana bude krcata živim mikroorganizmima, kao i nusproizvodima fermentativnog procesa koji uključuje različite vitamine i mliječne i limunske kiseline.
Poslije deset sedmica, grupa koja je jela fermentiranu hranu imala je manje zapaljenja u 19 različitih kategorija. Istraživanje je ustanovilo da što se više fermentirane hrane unosi, to je veći broj mikrobiotskih organizama koji rastu u crijevima. Pa ipak, svega pet odsto novih mikroba koji su pronađeni u crevima stiglo je upravo iz hrane koja je unijeta.
“Većina je stigla sa drugih mjesta, a nismo sigurni odakle”, kaže Justin Sondenborg, jedan od autora nove studije i profesor mikrobiologije i imunologije sa Stanforda.
Grupa koja je unosila vlakna nije imala toliko promjena u svojim crijevima. No naučnici jesu otkrili da su ispitanici koji su na početku eksperimenta imali veću raznovrsnost mikrobioma također bilježili smanjenje inflamacije, dok su oni sa manjim diverzitetom imali povećanje zapaljenja ukoliko su unosili još više vlakana.
Prema istraživačima, ovo najvjerojatnije upućuje na zaključak da ljudi sa malim diverzitetom mikrobioma nemaju sve mikrobe potrebne da se svare vlakna. Ovo bi moglo da objasni zašto neki ljudi osjećaju nadimanje i druge gastrointestinalne probleme kada jedu mnogo vlakana, kaže Kristofer Gardner, još jedan autor studije.
U budućnosti, naučnici žele da ustanove šta će se desiti kada ljudi budu u isto vrijeme unosili više fermentirane hrane i vlakana.
Suzan Devkota, direktorka istraživanja mikrobioma na Medicinskom sestru Sidars-Sinaj u Los Angelesu, koja nije bila uključena u studiju, kaže da je jedan od razloga što su fermentisane namirnice dobre vjerojatno to što mikroorganizmi koje sadrže redovno proizvode mnoge nutrijente tokom procesa fermentacije. “Kad god jedete fermentiranu hranu, unosite u sebe sve te mikrobiotske hemikalije koje su dobre za vas.”
(TBT, Nedeljnik)