Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazović danas je u Zagrebu sa zagrebačkim nadbiskupom mitropolitom kardinalom Josipom Bozanićem razgovarao o saradnju vjerskih zajednica i pozitivnim iskustvima koje imaju Katolička crkva i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.
Reisu-l-ulema Kavazović ocijenio je da su odnosi muslimana i katolika jako dobri.
„ Čast mi je bila da sam imao priliku susresti starog prijatelja Islamske zajednice, kardinala Bozanića. Imali smo priliku razgovarati o odnosima između muslimana i katolika, odnosno, Islamske zajednice i Katoličke crkve, i u Bosni i Hercegovini i ovdje u Hrvatskoj“, rekao je Kavazović.
Ocijenio je da su odnosi vrlo dobri, odlični, zajednički se radi na promoviranju vrijednosti dobra među ljudima i širenja jedne pozitivne duhovne energije koja je uvijek rasla, a sve u duhu onoga što su papa Franjo i Šejhu-l-Azhar donijeli prilikom njihovog susreta, te da se na tom tragu treba nastaviti raditi.
Iskazao je zahvalnost što je imao priliku kardinala Bozanića informirati i o prilikama u Bosni i Hercegovini, kao i trenutnoj situaciji u državi, te je u tom kontekstu kazao da treba više učiniti.
„ Složili smo se da više učinimo da se prilike u Bosni i Hercegovini poprave, da svi činimo da se održi razumijevanje među narodima i vjerskim zajednicama. Na tom tragu ćemo zajednički raditi“, kazao je Kavazović.
Pozvao je kardinala da posjeti Bosnu i Hercegovinu, jer, kako je rekao, “radovala bi nas posjeta našeg velikog prijatelja, bilo bi to za nas u Bosni i Hercegovini veliko ohrabrenje”.
Novinarima se nakon sastanka obratio i kardinal Bozanić, koji se osvrnuo na susret s poglavarom Islamske zajednice u BiH, ocijenivši susret prijateljskim.
„ Drago mi je bilo susresti se sa prijateljima, poglavarom svih naših muslimana, i u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Sandžaku, Srbiji, na svim ovim područjima. Nije ovo prvi susret. To je susret prijateljski, ali svaki susret donese nešto novo. Osobito sam mu posebno zahvalan za neke konkretne informacije. Za sve ono što je pozitivno tome se radujem, ali me zabrinjava ono što bi trebalo ispraviti i poboljšati“, kazao je Bozanić, pojašnjavajući da se ne misli na odnos muslimana i Katoličke crkve, nego generalno na situaciju u BiH.
Podsjetio je da su povijesno katolici i muslimani, i u Bosni i Hercegovini i na širem području, autohtoni i da dijele zajedničku povijest.
„ Tamo gdje se ta povijest želi narušiti tamo se stvara nered i tamo nastaju problemi. Zato želim puno uspjeha. Poštujem svog dragog prijatelja i zbog svjedočanstva njegovog života i svega što su on i njegova obitelj proživjeli u zadnjem vremenu. To daje poseban moralni kredibilitet riječima koje govori. Prihvatam i zahvaljujem na pozivu i želio bih da se taj poziv što prije i ostvari“, izjavio je kardinal Bozanić.
Ovaj susret dolazi u vrijeme najozbiljnijih trzavica između BiH i Hrvatske koje je umnogome skrivio predsjednik Zoran Milanović.
Od kada je on postao šef države svi kapaciteti hrvatske diplomatije bili su usmjereni u ostvarivanje interesa u Bosni i Hercegovini promjenom Izbornog zakona. Tako je nastupajući gotovo sinhronizirano sa Srbijom, vlastima Republike Srpske te HDZ-om BiH, službeni Zagreb doprinosio legitimiranju politiku Aleksandra Vučića koja je predano radila na destabilizaciji političkih prilika u Bosni i Hercegovini, ako i u Crnoj Gori.
Spomenuta legitimizacija trenutne politike srpskog rukovodstva provodila se, na prvom mjestu, saradnjom Zagreba po svim značajnim političkim pitanjima sa Miloradom Dodikom, posljedično Srbijom, na drugom obezvrjeđivanjem rada Haškog tribunala, odnosno negiranjem ratnih zločina, i na trećem saradnjom s Rusijom.
Indirektna, ali ponekad i direktna saradnja predstavnika Hrvatske s SNSD-om u smislu pokušaja da se nametne reforma Izbornog zakona na način koji pogoduje interesima HDZ-a BiH, i u tom smislu, političko ucjenjivanje druge strane, prijetnje, lobiranje i na kraju službena posjeta Milorada Dodika Zagrebu potpuno su dali krila srpskoj regionalnoj politici. Time je Srbija dobila argument više da bez zadrške vodi istu takvu politiku, ne samo prema Bosni i Hercegovine, već i Crnoj Gori.
Hrvatska saradnja sa Rusijom, naročito u smislu politike prema BiH, još jedan je od faktora koji su dali dodatnu snagu jačanju srpskog političkog faktora u regionu.
Zajednički ciljevi Srbije i Hrvatske u Bosni i Hercegovini pokazuju da se Hrvatska nije obazirala na moguće opasnosti takve saradnje. Međutim, snaga države Srbije, a što se u Zagrebu očito zanemarilo, je u regionalnom kontekstu puno veća nego našeg zapadnog susjeda jer Hrvatska direktan utjecaj uživa samo u Bosni i Hercegovini, dok Srbija u većoj ili manjoj mjeri kako u Bosni i Hercegovinu, tako i u Crnoj Gori i Kosovu, pišu sarajevski mediji.
(TBT)