I dok su sve ambasade zapadnih zemalja već ranije u potpunosti evakuirana iz Kabula, u glavnom gradu Afganistana ostale su otvorena još samo ambasade Ruske Federacije i NR Kine. O tome je danas govorio ruski veleposlanik u toj zemlji Dmitrij Žirnov.
Prema njegovim riječima, stanje u Kabulu je mirno, iako se osjeća “konfuzija”.
Što se tiče ruskog diplomatskog osoblja, Žirnov je kazao kako im, “niti jedna vlas neće pasti s glave” i da rusku amabsadu čuvaju osobno talibani (info: Rusija 24).
“Afganistanska vojska, vojska afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga koje su nas čuvale, otišla je. Sada su to postali talibani. Oni su potvrdili kako s glave ruskih diplomata neće pasti niti jedna vlas.”
Ocjenjujući stanje u Afganistanu u cjelini, izjavio je: “Uistinu, vlada se srušila poput kule od karata. Ovaj vakuum moći, ova anarhija stvorili su zbrku u gradu. Izašli su naoružani pljačkaši. Ali ovdje morate shvatiti kako su u Afganistanu uvijek svi naoružani. “…
Dalje je kazao: “Talibani se počinju naseljavati u gradu. Vraćaju javni red: u noći 16. avgusta uveden je policijski sat zbog suzbijanja pljačkaša. Jutros nije bilo pucnjave”, rekao je ruski diplomat, dodavši kako u gradu i dalje rade škole, uključujući i za djevojčice. Govoreći o tome kako će Rusija u budućnosti graditi dijalog s talibanima, Žirnov je napomenuo: “Mislim da ćemo slijediti realnu liniju. Želimo da Afganistan bude civiliziran, kako ne bi bilo terorizma, da nema droge, da se ljudska prava poštivaju (…). Talibani su nam dali sva relevantna obećanja, nadajmo se da će biti ispunjena. Mislim kako će se ovisno o tome i graditi naša linija. Moramo pričekati. ”
U međuvremenu, direktor Drugog azijskog odjela ruskog Ministarstva vanjskih poslova Zamir Kabulov (inače, dugogodišnji posebni izaslanik ruskog predsjednika za Afganistan) izjavio je kako će se neki od ruskih diplomatskih uposlenika ipak evakuirati iz Kabula. Ukupno u afganistanskoj prijestolnici ima stotinjak ruskih diplomata.
I dok britanski premijer Boris Johnson u ponedjeljak, 16. avgusta poziva Zapad na formiranje budućeg jedinstvenog stava prema talibanima i da niti jedna zapadna zemlja po tom pitanju „ne iskače“ tj. donosi samostalne odluke, iz svega gore navedenog jasno je kako su Kina i Rusija svoje planove i svoju politiku za suradnju s talibanima (koji će uskoro preuzeti punu vlast u toj zemlji), već ranije donijele, a vjerojatno i uskladile tj. iskoordinirale – kako to već duže vrijeme rade po svim ključnim međunarodnim temama i na glavnim međunarodnim političkim platformama – prije svega u Vijeću sigurnosti UN-a. Ne treba uopće sumnjati kako će to isto učiniti i Pakistan – zapravo, godinama i najveći pokrovitelj talibana.
Tu je još i Turska kao svojevrsna enigma. Ankara i Islamabad već duže vrijeme grade vrlo bliske odnose – Turska podržava sve vanjskopolitičke poteze Pakistana, uključno i one najosjetljivije (zbog kojih i sama trpi složene odnose s Indijom) – po pitanju indijskog Kašmira.
Kažem „turska enigma“ zbog dva razloga: prvo, Turska je članica NATO saveza; i drugo, sukladno „blagoslovu“ Washingtona turska vojska mogla bi ubuduće sudjelovati u vojnom osiguranju međunarodnog aerodroma u Kabulu u kojem i dalje namjeravaju djelovati američka i britanska ambasade koje su tamo evakuirana iz same prijestolnice. Toj se turskoj vojnoj misiji, iako potpuno ograničenog karaktera, talibani, barem za sada, oštro protive usprkos nedvojbeno velikom povjerenju građana Afganistana u Tursku i njenu politiku. Talibani i dalje čvrsto ustrajavaju na potpunom povlačenju svih stranih vojnika iz zemlje. Vidjet ćemo hoće li u tom smislu njihov stav uspjeti korigirati Islamabad. Ne treba zaboraviti kako su Turska, Pakistan i Azerbajdžan prošlog mjeseca potpisale tzv. Bakušku deklaraciju o formiranju gotovo pa savezničkih odnosa, koji uključuju i one vojne.
Enigma je, naravno, i Iran, ali o njemu uskoro više u posebnoj analizi.
Iz trenutačne perspektive gledano stiče se dojam kako se upravo stvara jedna posve nova konfiguracija odnosa u Afganistanu i njegovu okruženju. Barem na prvi pogled – čini se kako ključne zapadne zemlje definitivno gube svoj dominantan uticaj i u toj zemlji i u široj regiji. Po njih bi, gledano iz sadašnje perspektive bezglavog bježanja, bio uspjeh ako bi osigurale barem podjelu tog uticaja s drugim ključnim regionalnim igračima (za to je malo vjerojatno – oni su svoju šansu imali posljednjih 20 godina i nisu je iskoristili što je definitivno poljuljalo povjerenje tamošnjih država ne samo u snagu, već i iskrene namjere prije svega Washingtona), koji, međutim, očito naglasak stavljaju na iskreni dijalog, međusobnu suradnju u svim sferama i na trajno zaustavljanje sukoba i terorizma. Koliko će u tome uspjeti pokazat će samo vrijeme.
Međutim sama činjenica da ruska i kineska amabasada ostaju u Kabulu i da ih štite talibani nedvojbeno je snažan signal. Jer možemo samo zamisliti kako bi se osjećali diplomati dviju velikih država unutar svojih diplomatskih predstavništava okruženih talibanima (do jučer terorističkom organizacijom; u Rusiji je to formalno još i sada) kada iza svega ovoga ne bi stajalo čvrsto jamstvo i dogovor vrhova obavještajnih službi Kine, Rusije i vrha talibanskog zapovjedništva. Teško bi, naime, ruski i kineski politički vrh objasnio rodbini svojih diplomata ako bi nešto krenulo po zlu i oni ostali bez glave – zašto su talibanima tako naivno vjerovali i zašto, poput njihovih zapadnih kolega – “koji uvijek više znaju“ nisu evakuirali diplomate.
Osim toga talibanski su predstavnici već mjesecima „hodočastili“ u Moskvu, a nedavno su boravili i u Kini gdje je tamošnje MVP objavilo kako će Kina aktivno s njima surađivati na svim područjima. Neće se, vjerojatno, dugo čekati na kineske infrastrukturne i druge investicije u toj zemlji, od kojih su mnoge, uostalom, već ionako u tijeku, a neke od njih neposredno vezane i uz najvećeg kineskog regionalnog saveznika – Pakistan. Upravo je pakistanski predsjednik Imran Khan prije nekoliko dana javno izjavio, reagirajući na kineske čestitke povodom dana nezavisnosti svoje zemlje, kako su Pakistanci i Kinezi „željezna braća“.
Nakon naglog američkog i NATO-ovog povlačenja iz Afganistana, sa svim svojim posljedicama, možemo bez velikih problema i reputacijskih rizika zaključiti slijedeće:
velika „igra“, zapravo – tek počinje! Ulog u njoj je Azija, što znači – čitav svijet. Čekaju nas vrlo dinamična vremena i potpuno neočekivani procesi, pri čemu treba imati u vidu i sve snažnije korištenje elementa pandemije koronavirusa Covid-19 u (geo)političke svrhe tj. njegov prijelaz iz ruku medicinske i znanstvene struke u ruke političara. što se već itekako osjeća.
(TBT, GEOPOLITIKA NEWS)