Piše: Fiona Harvey, thebosniatimes.ba
Ljudska aktivnost mijenja Zemljinu klimu „bez presedana“ u historiji, dok su neke od tih promjena već neizbježne i „nepovratne“, upozorili su klimatolozi. Tokom naredne dvije decenije, temperature će vjerovatno porasti za više od 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog nivoa, što je granica utvrđena Pariškim dogovorom iz 2015. Posljedice će se ogledati u rasprostranjenoj devastaciji i ekstremnim vremenskim pojavama.
Samo hitno i drastično smanjenje emisija gasova staklene bašte u ovoj deceniji može spriječiti klimatski slom, dok bi svaki djelić stepena zagrijavanja vjerovatno ubrzao nastanak posljedica, navodi se u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), vodećeg svjetskog autoriteta za nauku o klimi.
Sveobuhvatna procjena objavljena u ponedjeljak, šesti takav izvještaj Panela od 1988, pisana je osam godina i uključuje na stotine stručnih radova i provjerenih analiza. Tu je sada sabrano cjelokupno znanje svijeta o fizičkim osnovama klimatskih promjena, koje ukazuje da je ljudska aktivnost „nesumnjivi“ uzrok ubrzanih promjena klime, uključujući podizanje nivoa mora, otapanje polarnog leda i glečera, toplotne talase, poplave i suše.
Svjetski lideri se slažu da je kucnuo čas za mjere nove politike bez odlaganja, kako bi se globalna ekonomija zasnovala na niskim emisijama ugljenika. Vlade iz 197 zemalja okupit će se sljedećeg novembra u Glasgowu na ključnim razgovorima o klimi, konferenciji UN nazvanoj Cop26.
Od svake države se traži da na konferenciju dođe sa novim planovima za smanjenje emisija gasova staklene bašte kako bi se globalno zagrijavanje zaustavilo na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa, što je ambicija Pariškog dogovora i cilj koji se u izvještaju IPCC procjenjuje kao još uvijek moguć, ali jedva.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN, upozorava: „Ovaj izvještaj je crveni alarm za čovječanstvo. Uzbuna je zaglušujuća, a dokazi nepobitni: emisije gasova staklene bašte iz sagorijevanja fosilnih goriva, uz krčenje šuma, guše našu planetu, dok milijarde ljudi izlažu neposrednoj opasnosti.“ On je pozvao na odustajanje od novih termoelektrana i daljeg istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva, apelujući na vlade, investitore i kompanije da ulože sve svoje napore u budućnost sa niskim emisijama ugljenika. „Ovaj izvještaj mora označiti kraj za ugalj i fosilna goriva, prije nego što nam unište planetu“, rekao je Guterres.
Boris Johnson, premijer zemlje domaćina konferencije UN, rekao je da je izvještaj otrežnjujuće štivo. „Jasno je da će naredna decenija biti odlučujuća za budućnost naše planete. Nadam se da će svijet smjesta reagirati na ovaj poziv na buđenje, i prije nego što se sretnemo na samitu u Glasgowu.“
John Kerry, specijalni izaslanik američkog predsjednika Joe Bidena, rekao je da izvještaj IPCC ukazuje na sveopću urgentnost trenutka. „Svijet se mora ujediniti prije nego što izgubimo mogućnost da zagrijavanje zaustavimo na 1,5 stepeni. Glazgow mora biti tačka preokreta u ovoj krizi.“
Do sada su prosječne temperature porasle za 1,1 stepen Celzijusa u odnosu na period od 1850. do 1900, ali još uvijek je moguća stabilizacija klime na nivou do rasta od 1,5C, navodi se u izvještaju Panela. Taj nivo zagrijavanja i dalje ima za posljedice veće toplotne talase, snažnije oluje i teže suše i poplave, ali predstavlja znatno niži rizik nego zagrijavanje od 2C.
Richard Allan, profesor nauke o klimi na Univerzitetu u Readingu i jedan od glavnih autora IPCC, kaže da je svaki djelić stepena zagrijavanja presudan. „Dalji rast temperatura značio bi da će ove umjereno ekstremne klimatske pojave, postati vrhunski ekstremne“, rekao je.
Građanske grupe zahtijevaju od vlada da preduzmu korake bez odlaganja. Doug Parr, vodeći naučnik u organizaciji Greenpeace UK podsjeća da ovo nije prva generacija svjetskih lidera koje naučnici upozoravaju na ozbiljnost klimatske krize. „Međutim, ovo je posljednja generacija koja može priuštiti da ih ignorira. Sve učestalije, obimnije i intenzivnije klimatske nepogode koje posljednjih mjeseci za sobom ostavljaju spaljenu ili potopljenu zemlju u mnogim krajevima svijeta, rezultat su odsustva reakcije u prošlosti. Ukoliko svjetski lideri konačno ne počnu postupati u skladu s tim upozorenjima, bit će sve gore.“
Stephen Cornelius, glavni savjetnik za klimatske promjene u organizaciji WWF, dodaje: „Ovo je procjena zastrašujuće budućnosti koja nas čeka ako ne preduzmemo ništa. Dok je svijet na ivici nepopravljive štete, svaki djelić stepena zagrijavanja bit će važan u suzbijanju opasnosti.“
Čak i ako svijet uspije zaustaviti se na granici od 1,5 stepeni Celzijusa više, neke dugoročne posljedice zagrijavanja koje su već nastupile, vjerovatno će biti neizbježne i nepovratne. To podrazumijeva rast nivoa mora, otapanje arktičkog leda, kao i zagrijavanje i povećanje kiselosti oceana. Drastičnim smanjenjem emisija moguće je izbjeći najteže posljedice klimatskih promjena, ističu naučnici Panela, ali to nas neće vratiti na umjerenije vremenske prilike iz prošlosti.
Prema riječima Eda Hawkinsa, profesora klimatskih nauka na Univerzitetu u Readingu, koji je i jedan od vodećih autora izvještaja, već živimo u uvjetima klimatskih promjena, „uključujući sve češće i ekstremnije nepogode, dok su mnoge od tih posljedica nepovratne“.
Ovo će verovatno biti posljednji izvještaj Panela u fazi u kojoj još ima vremena za zadržavanje temperatura ispod granice od 1,5C, dodaje Joeri Rogelj, direktor istraživanja u Grantam institutu na Imperijalnom koledžu u Londonu i vodeći autor izvještaja. „Podaci ukazuju da će klima biti prijatnija za život, što se više budemo držali postavljene granice zagrijavanja. Izvještaj pokazuje i da se možemo zadržati ispod granice, ali samo pod uvjetom da u narednoj deceniji obustavimo emisije gasova. Ukoliko se to ne desi, do sljedećeg izvještaja krajem ove decenije, ta će granica biti uveliko prekoračena.“
Naredne godine nas očekuju još dva dijela integralnog izvještaja: drugi će se fokusirati na posljedice klimatske krize, dok će se u trećem dijelu razraditi detalji mogućih rješenja. Rad na izvještaju donekle je ometala pandemija Covida-19, uslijed čega je njegovo objavljivanje odloženo na nekoliko mjeseci, dok su naučnici morali raditi i diskutirati online.
(TBT, The Guardian)