Turska je početkom prošlog mjeseca ponudila da, kao NATO članica, ostane čuvati aerodrom u Kabulu i nakon američkog povlačenja. Iz Ankare su rekli kako ne bi bilo dobro da Afganistan bude diplomatski izoliran. Naime, međunarodna zračna luka Hamid Karzai značajna je vojna i civilna spona između Afganistana i zapadnog svijeta. Tu slijeću diplomati, političari i putnici, ali i vojni zrakoplovi.
Erdogan je, početkom prošlog mjeseca, ponudio da turska vojska ostane, ali pod određenim uvjetima. Iz SAD- a su tada rekli da cijene tursku ponudu, ali da su uvjeti koje Turska traži prilično teški za ispuniti.
Izvori za Middle East Eye tvrde da Turska traži: da SAD i NATO preuzmu financiranje operacije, da SAD obavještajno pomaže, da mogu zatražiti dodatnu vojnu pomoć, da turska vojska ne ide na borbene misije izvan ograda aerodroma te da Turska može “dovući” svoje obavještajce i savjetnike u Kabul. Prema navodima medija Pajhwok, Turska je zatražila 130 milijuna dolara za čuvanje aerodroma.
Turski predsjednik Erdogan jučer je tvrdio da su Turska i SAD postigli dogovor oko “razmjera” i “uvjeta” turskog preuzimanja aerodroma i oko toga “što će prihvatiti, a što ne”. Kaže da su u četvrtak o tome raspravljali čelnik Pentagona Lloyd Austin i turski ministar obrane Hulusi Akar, prenosi Al Arabiya News.
Potencijalne države koje bi pomogle Turskoj u očuvanju sigurnosti kabulske zračne luke su Pakistan i Mađarska, prenosi Al Jazeera.
U Afganistanu već ima oko 500 turskih vojnika, od kojih dio već jest stacioniran u komplesku aerodroma.
Glasnogovornik talibana je o turskom ostajanju rekao: “Turska je bila dio NATO snaga zadnjih 20 godina i sada bi se trebala povući iz Afganistana na temelju sporazuma kojeg smo potpisali sa SAD-om 29.2.2020. Neovisno o tome, Turska je velika islamska zemlja. Afganistan je imao povijesne odnose s Turskom. Nadamo se da ćemo imati bliske i dobre odnose s njima i kada se u Afganistanu osnuje nova islamska vlada”– kazao je Suhail Shaheen, a prenosi Al Jazeera.
Jedna od interpretacija turskog prijedloga jest namjera Ankare da se približiti Washingtonu nakon nekoliko, za Ameriku spornih, poteza koji su uzrokovali zahlađenje odnosa. Drugo objašnjenje jest širenje turskog utjecaja na centralnu Aziju. Naime, Turska na čelu s Erdoganom jest jedina članica NATO-a koja ima malene šanse da talibanima ne bude “trn u oku”. Kontrola nad aerodromom, tj. nad najvećima vratima između Afganistana i Zapada daje Turskoj dodatnu polugu moći koja, po Ankaru još bolje, je financirana od SAD-a. Afganistan je geostrateški iznimno bitno područje oko kojeg se vode sukobi već nekoliko desetljeća, ako ne i stoljeća. Blizu je Kini i relativno blizu Rusiji. Graniči s nuklearnom silom Pakistanom, a blizu je još jedna rastuća snaga: Indija. Kina, novcima i diplomacijom snažno zauzima sve “rupe” u Afganistanu koje ostaju prazne nakon povlačenja Amerike. Turska bi vjerovatno svoj “dio kolača”.
(TBT, Mediji)