MARKER
Sudeći prema trenutnom “raspoloženju” unutar
bošnjačkog religijskog bića, koje
obiluje visokim animozitetom i anatemom između selefija i ši’ija, svaki dan bi
neko podmetnuo bombu ili pucao u goste hotela ili posjetioce tržnog centra!
FOTO: Musa, Filandra (Screenshot, N1)
Šta bi se dešavalo u Sarajevu da je vlasnik
hotela “Bristol”, “Sarajevo city centra”, “Poljine hills” itd, Saudijac
Sulejman Al Šidi ši’ja, a ne selefija
(vehabija)?! Ili da su Iranci, za koje se tvrdi da su ši’je, investirali i se spremaju investirati desetak
milijardi dolara samo u i oko Sarajeva kao što to čine Arapi, porijeklom iz
Saudijske Arabije ili tzv. zemalja zaljeva koje se smatraju kolijevkom
selefizma (vehabizma)?! Sudeće prema trenutnom “raspoloženju” unutar bošnjačkog
religijskog bića, koje obiluje visokim
animozitetom i anatemom između selefija i ši’ija, svaki dan bi neko podmetnuo
bombu ili pucao u goste hotela ili posjetioce tržnog centra! Ovaj odgovor
vrijedi 6,2 milijarde dolara koliko se Saudijska Arabija hvali da je donirala
novca Bošnjacima od agresija na BiH do danas!!!
O ovome Muderis Sanin Musa i dekan
Fakulteta političkih nauka u Sarajevu sociolog Šaćir Filandra, koji su bili
gosti Pressinga na N1, nije bilo ni riječi.
Evo o čemu je drvio uvaženi odgajatelj
budućih bošnjačkih politologa kojeg su generacije stenogramski citirale:
Filandra je prvo istakao da problem
paradžemata nije od jučer i da ga godinama stavljamo pod tepih.
Već je istekao rok koji je Islamska
zajednica u BiH dala paradžematima da se inkorporiraju u zvanične institucije.
Međutim, kako sada stvari stoje, to se neće desiti i ovaj proces će ići teško.
“Cijela pojava će još trajati. Određeni
rezultati će biti postignuti”,kazao je Šaćir Filandra na početku gostovanja u
emisiji.
“Vjerujem u pozitivan ishod svega. Vjerujem
da će velika većina tzv. paradžemata shvatiti potrebu jedinstva Bošnjaka i
muslimana na ovim prostorima, poslušati poziv i integrisati se. Postavlja se
pitanje šta ta integracija nudi i kako će onda izgledati”, pita se Musa.
Od sutra paradžemati prestaju biti briga
Islamske zajednice a postaju briga države. Da li represivne mjere mogu donijeti
neželjeni efekt?
“Nadam se da neće biti sile ni sa koje
strane. Sila nigdje nije dala ekstra rezultate i mislim da ona neće biti
upotrijebljena ovdje. Nadam se da to toga neće doći jer to nije ni metoda ni
sredstvo”, dodao je on.
Represiju ne očekuje ni profesor Filandra.
“Ona ne bi bila dobra, ni pametna.
Podržavam stav za monopolizacijom i institucionalizacijom islama. Postoje
društveno opravdani razlozi za takvom akcijom. Nije očekivati da svi akteri
pristanu na takvu poziciju. Ne bi ni u kom slučaju bilo upitno da dođe do
represivnih mjera. Neke negativne energije ne treba razvijati niti očekivati
eskalaciju”, kaže Filandra.
Što ta integracija može značiti?
“To logički slijedi da je bio nedostatak
Islamske zajednice. Po mom mišljenju ključno je da IZ činiocima i subjektima
treba da ponudi zadovoljavajući prostor, interpretativne okvire… Od uleme u IZ
se očekuje daljnji razvoj islamskog mišljenja od postignutog nivoa kako bi se
izlazilo u susret nadolazećim pitanjima inače će situacija ići ka krajnjoj
polarizaciji”, dodao je Filandra.
Jesu li današnji paradžemati uzrok razdora?
“Očigledno da jesu. Očigledno da se u tim
džematima promovira određena ideologija, ideologija tekfira. Apsolutno sam za
zatvaranje tih džemata i pozivam vraćanju Kur’anu. IZ je naš cilj, ali šta onda
nudi? Na koji će način integrisati te ljude? Bio sam izvanredno tijesto u
rukama pekara, ali mi je Gospodar moj dao mudrost”, kazao je Musa.
“Zatvaranjem paradžemata a ne nuđenjem
alternative nećemo riješiti problem. Ja sam bio u Aktivnoj islamskoj omladini
koja je okupljala selefijski pokret. Ona je bila struktura koja je željela
raditi za islam, ali jednoj svojoj interpretaciji islama za razliku od onog što
je Islamska zajednica promovirala. Moram kazati da su mi vrata bila zatvorena
te 2000. i 2001. godine. Da bi se ušlo u Islamsku zajednicu, krenuo sam putem
Novog Pazara, sa željom da se vratim u svoju Islamsku zajednicu. To se do danas
nije desilo”, kazao je Musa.
Kaže da izraz “vehabija” nije volio.
“Ako vehabizmom smatra duga brada, kratke pantalone i različito
obavljanje namaza, bio sam vehabija. Pozivamo na pokornost poglavaru IZ. Ako će
mi radikali zamjeriti, neće to biti prvu put. Nadam se da će ova emisija
otvoriti neka nova vrata. Neki ljudi i strukture ne primaju pokajanje”, dodao
je Musa.
Filandra kaže da poznaje Musu iz
poslijeratnog vremena kada je držao predavanja
u Aktivnoj islamskoj omladini. Profesor na Fakultetu političkih nauka
smatra da je došlo do jedne demonopolizacije u pristupu informacijama na način
da muslimani formiraju stavove nezavisno od svog okruženja.
“Svaka interpretacija svake doktrine ima
sasvim jasne i određene kulturološke konsekvence. Kad je u pitanju IZ postoji
ogroman broj mladih muslimana koji su isključeni iz institucije”.
Što je pravi uzrok?
“Stvorili smo društvo koje je vrlo
nepravedno velikom broju mladih, poštenih, obrazovnih i dobrih muslimana ne
omogućava inkluzivnost, participaciju u društvenim tokovima. Ne stvaramo
prostor za uključivanje u društveni život. Nastaju nezadovoljstva, frustracije,
drugačija grupisanja, traženja alternative…. Nećemo riješiti stvar sa nalozima
Islamske zajednice”, dodao je Filandra.
“Lokalni imami, njihov dobar dio, dobro
društveno i materijalno situirani, dobro politički uvezani sa vladajućim
sistemom, ni na koji način nisu bili uzor jednom mladom čovjeku. Problem nije
nastao eminentno u okviru IZ niti ga ona ne može na taj način riješiti. Problem
je mnogo kompleksniji”, kazao je Filandra.
“Mislim da su informacije svuda oko nas.
Njih nije moguće kontrolisati. Mi imamo masu mladih ljudi koji tragaju za
vjerom. Mladost voli jedan oblik ispovijedanja islama. Moramo kazati da je
omladina nosilac ovoga o čemu pričamo, paradžemata i samoubilačkih napada”,
dodao je Musa.
Koje je rješenje problema?
“Od ’93. godine do danas problem se manje
više stavlja pod tepih. Ovaj zahtjev IZ je najodlučniji, podržavam ga, ali
njegovi dometi su ograničeni”, kaže Filandra.
Može li se postići kompromis između
radikalnog i slobodnijeg pristupa islamu?
“Sa tim radikalnijim tumačenjem islama nema
kompromisa. Treba upotrijebiti sve forme razgovora. Treba različite nivoe
uključivati. S radikalnijim elementima nije moguće razgovarati. Bojim se da
postoje pojedinci koji su neprilagodljivi i to je problem”, kazao je Filandra.
“Muslimani između, s jedne i druge strane su
veoma blizu. Trebaju nam mostovi koji će spajati te ljude. Treba nam dijalog da
vidimo ta je to sitno”, kazao je Musa.
(The Bosnia Times)
