Piše: Yanis Varoufakis, thebosniatimes.ba
Zamislite da je pandemija korona virusa ojačala Evropsku uniju, umjesto što je dodatno narušila povjerenje njenih građana. Zamislite da je kovid-19 natjerao lidere EU da odustanu od godina trvenja i sve dubljih podjela. Zamislite da je pandemija poslužila kao katalizator za izgradnju snažnijeg i kompaktnijeg političkog bloka koji bi s pravom pretendirao na ulogu globalnog lidera.
Pokušajmo to zamisliti. Ne bi trebalo biti teško.
Krajem februara 2020, dvije sedmice prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, Savjet EU je dostavio Evropskoj komisiji instrukcije za koordinaciju borbe protiv novog virusa. Za nekoliko dana, Komisija je pripremila spisak deficitarnih proizvoda, od lične zaštitne opreme do aparata za jedinice intenzivne njege i dostavila porudžbine proizvođačima. Također je formirala Kov-Kom, savjet vrhunskih epidemiologa i predstavnika sistema javnog zdravlja u EU koji će na dnevnom nivou izdavati preporuke za borbu protiv pandemije. Oslobođene potrebe da tragaju za zalihama potrebnih proizvoda i razmišljaju o optimalnim aranžmanima za putovanja i održavanje distance, vlade država članica su mogle da se fokusiraju na sprovođenje jedinstvenog EU plana.
Kada je pandemija pokazala zube na sjeveru Italije, kamioni zaštitne opreme, boce kiseonika, aparati za intenzivnu njegu, ljekari i medicinske sestre pristizali su sa svih strana Evrope, uz koordinaciju iz Bruxellesa. Dok je Evropski parlament debatirao o imperativima građanskih sloboda i potrebama javnog zdravlja, Komisija je u saradnji sa vladama zemalja članica nastavila mapirati potrebe sistema zdravstvene zaštite širom Evrope.
Kov-Kom je u martu preporučio uvođenje mjere zatvaranja, uz pravila koja su varirala od jednog do drugog regiona. Evropski savjet je podržao plan Komisije za uvođenje karantina, uz svakodnevne revizije primijenjenih mjera. Dok su Evropljani ulazili u karantin u Evropi je izgrađena mreža centara za masovno testiranje. Redovno testiranje u svakom kvartu, u blizini svake škole i radnog mjesta, omogućilo je koordinirano i sigurno popuštanje uvedenih mjera.
Kao najsuroviji mjesec, april je donio nagli rast broja žrtava, ali bolnice su ga dočekale spremne zahvaljujući udruživanju tehničkih i ljudskih resursa čitave Evrope. Kada su novinari pitali kako gostujući ljekari i medicinske sestre u jedinicama intenzivne njege komuniciraju sa italijanskim i španskim kolegama, jedan njemački anesteziolog je odgovorio: „Kada ljudi počnu umirati, zdravstveni radnici komuniciraju putem osmoze.“
Pošto su mjere zatvaranja ugrozile potrošnju i proizvodnju, evropske ekonomije su ušle u nezapamćenu recesiju. Za razliku od krize eura prije desetak godina, pandemija je pogodila ekonomsku aktivnost u svim zemljama Evrope. Suočavanje sa zajedničkim neprijateljem i duh solidarnosti koji su pokazali zdravstveni radnici donijeli su novo raspoloženje koje je ubrzo obuzelo i evropske zvaničnike. Rezultat je bila historijska odluka koju su u maju donijeli evropski ministri finansija, a potom odobrio Savjet Evrope. Pokrenuta je inicijativa za Evropu nove generacije, ili ENG.
Četiri stuba učinili su ovu inicijativu uvodom u istinsko evropsko ujedinjenje. Ustanovljen je zajednički mehanizam koji će apsorbirati neizbježni rast javnog duga uslijed pokušaja zemalja da zaštite ekonomiju i spriječe rast nezaposlenosti. U novom aranžmanu borba protiv pandemije, uključujući i nabavku vakcina, finansirana je iz centralnog zdravstvenog fonda. Stanovnicima Evrope je isplaćena novčana pomoć i to je pomoglo svim evropskim regionima. Dobro postavljenim investicionim programom pripremljen je program razvoja zelene energije koja je Evropi neophodna.
Da bi postavili ova četiri stuba, evropski lideri su morali ukloniti prepreku koja ih je ometala u svim prethodnim krizama, to jest da pronađu način da postupaju kao da su federalna vlada, a da pritom ne naruše odredbe evropskih sporazuma i ugovora. Za sprovođenje inicijative pronađeno je genijalno rješenje. Na ključnoj sjednici Savjeta u aprilu 2020, njemačka kancelarka Angela Merkel je navodno rekla: „Evropska centralna banka će kao naša jedina zajednička institucija koja posjeduje stvarnu moć svakako morati namiriti ovaj račun. Hajde da je iskoristimo na najbolji mogući način.“
Evropski lideri su tako i učinili. Da bi apsorbirali neizbježni rast javnog duga, odlučili su da se primarni budžetski deficiti svih država članica nastali poslije marta 2020. (uz isključivanje otplate prethodno postojećih dugova) finansiraju izdavanjem 30-godišnjih obveznica Evropske centralne banke. Tako dug rok dospijeća omogućio bi evropskim liderima da izgrade pravu federalnu upravu, sa jedinstvenim trezorom, da Evropska centralna banka ne bi bila prinuđena da jednog dana štampa novac da isplati vlasnike obveznica. „Ako se Evropa ne uspije ujediniti za 30 godina“, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na skupu Evropskog savjeta u maju, „onda i ne zaslužujemo uniju.“
Lideri EU su tako prešli Rubikon. Inicijativa ENG je iskorištena i za rješavanje drugih problema. Na primjer, da bi financirala istraživanje i razvoj vakcina i platila licenciranu lokalnu proizvodnju širom Evrope, Evropska centralna banka je kupila trajne obveznice farmaceutskih kompanija (bez kupona). Osnivački akt Evropske centralne banke ne zabranjuje kupovinu obveznica privatnih kompanija, pa je EU iskoristila to da financira uspješan program vakcinacije i zdravstvene zaštite svih Evropljana. Isti mehanizam se može iskoristiti za nabavku stotina miliona doza vakcina za besplatnu distribuciju u susjedne zemlje i zemlje u razvoju.
Tu je zatim program novčane pomoći građanima u iznosu koji je ekvivalentan pomoći isplaćenoj u SAD za vrijeme pandemije. Lideri EU su shvatili da osnivački dokumenti Evropske centralne banke ne sprječavaju ECB da svakom odraslom stanovniku EU isplati pomoć od 2.000 EUR, što ukupno iznosi oko 750 milijardi eura. Kada svi Evropljani – Nemci, Grci, Holanđani, Portugalci i svi ostali – prime pomoć u istom iznosu, odredbe evropskih sporazuma koje zabranjuju fiskalne transfere i novčanu pomoć između država članica nisu prekršene.
Konačno, u okviru iste inicijative Evropska centralna banka je dobila instrukcije da emituje obveznica u vrijednosti od približno 5 posto ukupnog dohotka u EU. Tako će se financirati nova Evropska zelena agencija koja će razvijati Zelenu energetsku uniju i, još šire, evropski zeleni new deal.
Broj zaraženih je vremenom rastao i opadao, ali do decembra 2020. širenje virusa u Evropi je zaustavljeno koordiniranim programom vakcinacije. Evropljani su 2021. godinu dočekali sa opipljivim očekivanjima zajedničkog zelenog prosperiteta. Istovremeno, status Evrope u svijetu se popravio, uključujući i odcjepljenju Britaniju. Tome je svakako doprinijela distribucija doniranih vakcina u druge zemlje, ali najvažnije je to što je Evropa jasno pokazala da su jedinstvo i solidarnost najzad odnijeli prevagu na čitavom kontinentu.
Sve se moglo upravo tako dogoditi, ali nije. Razumijevanje zašto se ništa od toga nije dogodilo može biti povod za očajanje ili, ako tako odlučimo, odskočna daska za promjenu.
(TBT, Project Syndicate)