Jedan patent je krajem prošlog mjeseca prijavljen za izum star pet godina, poduhvat molekularnih inženjera koji leži u srcu najmanje pet najvažnijih vakcina protiv kovida-19. A vlada Sjedinjenih Država će imati kontrolu nad tim patentom.
On donosi priliku – a neki će dodati: posljednju veliku priliku – da se pritisnu farmaceutske kompanije koje proizvode vakcine i da se natjeraju da olakšaju pristup manje bogatim zemljama.
No pitanje je da li će američka vlada išta preduzeti.
Brz razvoj vakcina protiv kovida-19, koje su stigle u rekordnom roku, najviše zahvaljujući javnom financiranju u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i Britaniji, simbol je velikog trijumfa nad pandemijom. Vlade su se udružile sa proizvođačima lijekova, izdvojile milijarde dolara za materijal i resurse, financirale kliničke probe i opremale fabrike. Još milijarde su odvojene da bi se pazario gotov proizvod.
Ali ovaj uspjeh Zapada ima i drugu stranu medalje, onu koja govori o nejednakosti. Žitelji bogatijih i srednje bogatih zemalja zasad su dobili oko 90 posto od skoro četiri stotine miliona dosad isporučenih vakcina. Prema sadašnjim projekcijama, mnogi od onih manje bogatih i manje sretnih morat će čekati godinama na doze.
Sve veći broj zdravstvenih zvaničnika i nevladinih organizacija širom svijeta apelira na zapadne vlade da iskoriste svoje agresivne moći – one koje su korištene rijetko ili nikada ranije – da natjeraju kompanije da obave recepte za vakcine, podjele svoje znanje i pojačaju proizvodnju. Stručnjaci za javno zdravlje mole za pomoć, a zvanično je Bidenova administracija zamoljena da iskoristi patent koji bi mogao donijeti širi pristup vakcinama.
Vlade dosad odolijevaju. Time što su se udružili sa farmaceutskim kompanijama, zapadni lideri su kupili svoju kartu za prvi red. Ali oni su u isto vrijeme ignorirali godine upozorenja i eksplicitne pozive Svjetske zdravstvene organizacije da se u ugovore ubace odredbe kojima bi se garantirale doze za siromašne zemlje i ohrabrile kompanije da dijele svoja znanja i patente.
“To je izgledalo kao ona trka za toalet papirom”, kaže Greg Gon epidemiolog sa Univerziteta Yale. “Svi su željeli da dođu do one posljednje rolne. E, tako su se zemlje gurale za doze.”
”Vrlo vjerovatni scenario po kojem će milijarde ljudi morati godinama čekati na vakcinaciju predstavlja zdravstvenu prijetnju i po one najbogatije zemlje. Evo primjera: u Britaniji, gdje je već podijeljen veliki broj vakcina, zdravstveni zvaničnici se suočavaju sa varijantom virusa koja je pristigla iz Južne Afrike, gdje nema mnogo vakcina. Ta varijanta bi mogla otupiti efekat vakcina, što znači da bi čak i pelcovane osobe mogle da obole.
Zapadni zvaničnici kažu da nikada nije bio plan da se isključe drugi. Ali pošto je u njihovim zemljama broj smrtnih slučajeva ogroman, fokusirali su se na sebe. Dijeljenje patenata, kažu, jednostavno nije bilo predmet razgovora.
“Ovo je bilo americentrično, a neantiglobalno”, kaže Moncef Slaoui , donedavno glavni naučni savjetnik u operaciji “Warp Speed”, programu Trumpove administracije iz kojeg se financirala potraga za vakcinama u Sjedinjenim Državama. “Svi smo se složili da će doze vakcina, kada Amerika bude namirena, ići u druge zemlje.”
”Predsjednik Amerike Jozef Biden i Ursula von der Leyen, čelnica izvršnog krila Evropske unije, oklijevaju da promjene kurs. Biden je obećao da će jednoj indijskoj kompaniji pomoći da proizvede oko milijardu doza do kraja 2022, a njegova vlada poslala je doze Meksiku i Kanadi. Ali jasno su istakli da su usredotočeni na svoju kuću.
“Postarat ćemo se da prvo pomognemo Amerikancima”, rekao je Biden nedavno. “Ali onda ćemo pokušati pomoći ostatku svijeta.”
”Južna Afrika i Indija obratile su se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, u pokušaju da se skinu restrikcije sa patenata povezanih sa vakcinama za kovid-19.
Rusija i Kina su u isto vrijeme obećale da će ispuniti ovu prazninu. Moskovski Institut Gamaleja ušao je u partnerstvo sa proizvođačima iz zemalja kao što su Kazahstan i Južna Koreja. Tvorci kineskih vakcina imaju ugovore s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Brazilom i Indonezijom.
Svjetska zdravstvena organizacija prošle godine oformila tehnološki pul, ne bi li ohrabrila kompanije da podjele svoje znanje sa fabrikama iz zemalja sa nižim prihodima.
Ali ni jedna jedina kompanija se nije pridružila ovoj inicijativi.
Njihovi direktori su nedavno u Evropskom parlamentu naveli da dobivaju dozvole za svoje vakcine što brže mogu, ali da je traženje partnera koji imaju pravu tehnologiju veliki izazov.
“Oni nemaju dobru opremu”, rekao je izvršni direktor Moderne Stephan Bancel.
No proizvođači od Kine do Bangladeša tvrde suprotno: možemo da napravimo vakcine, poručuju oni, samo nam nedostaju ugovori o patentiranju.
U vlasništvu farmaceutskih kompanija su gotovo svi patenti, i oni će vjerovatno bogato zaraditi od vakcina. Jedan ključni izuzetak je onaj patent s početka teksta: otkriće koje je pomoglo u manipulaciji ključnim proteinom koronavirusa, a koji je financirala američka vlada.
Ovo je postignuto još pre nekoliko godina u laboratoriji Nacionalnog instituta za zdravstvo, u kojoj je naučnik po imenu dr Barney Graham pokušavao naći ključ za univerzalne vakcine. Kada se pojavio novi virus, naučnici su mu mogli samo izmijeniti genetski kod i da brzo naprave vakcine.
Kada je 2016. radio sa Bliskoistočnim respiratornim sindromom (MERS), on je sa kolegama razvio način da se zamjeni par aminokiselina u šiljku proteina koronavirusa. To parče molekularnog inženjeringa, shvatili su, moglo bi da se iskoristi za razvoj efikasnih vakcina protiv bilo kog koronavirusa. Vlada je, sa partnerima, podnijela zahtjev za patent.
Dr Graham je već sarađivao sa Modernom na vakcini za jedan drugi virus kada ih je nova epidemija u Kini inspirirala da se preorijentiraju.
“Samo smo se okrenuli koronavirusu i postavili sebi pitanje: ‘Koliko brzo ovo možemo uraditi?’”, prisjeća se dr Graham.
U roku od nekoliko dana, poslali su Moderni šemu genetike novog virusa, kako bi počela proizvodnja. Do kraja februara prošle godine, Moderna je već imala dovoljno vakcina za početak kliničkih ispitivanja.
Sada je jasno da se nekoliko današnjih vakcina – uključujući one iz Moderne, Johnson i Johnsona, Novavaxa, CureVaca i Pfizer-BioNTech – oslanja na izum iz 2016. Od svih tih kompanija, samo je BioNTech platio američkoj vladi za dozvolu za korištenje ove tehnologije. Patent je izdat 30. marta.
Zdravstveni stručnjaci, ali i eksperti za prava patenata, kažu da će i druge kompanije morati ući u pregovore sa američkom vladom,ili da se suoče sa sasvim izvjesnom tužbom.
To znači da Bidenova administracija ima glavnu riječ i da može primorati kompanije da podjele svoju tehnologiju sa svijetom, ujedno povećavajući proizvodnju, kaže Christopher Morten, profesor prava na Univerzitetu New Yorka.
Nacionalni institut za zdravlje odbio je komentirati, ali su naveli da ne učestvuju u sporu oko kršenja prava na patent.
Još prošlog proljeća, kada je Modernina vakcina bila u početnoj fazi kliničkog ispitivanja, SZO je apelirala na vlade da u ugovore za lijekove uključe klauzule kojima bi se garantirala jednakost u raspodjeli. No američka vlada je umjesto toga koristila neobične ugovore u kojima je bilo izostavljeno njeno pravo da preuzme intelektualnu svojinu ili da utiče na cijenu i dostupnost vakcina. Ti ugovori nisu dozvoljavali vladi da natjera kompanije da dijele tehnologiju. I britanska i vlade zemalja EU napravile su slične ustupke.
Već nekoliko mjeseci unatrag Sjedinjene Države i Evropska unija blokiraju prijedlog u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji o odricanju intelektualnih prava za vakcine i lijekove protiv kovida-19. Taj prijedlog je udavljen u saslušanjima.
“Svakog minuta koji provodimo u pregovorima, ljudi umiru”, kaže Mustakim de Gama, južnoafrički diplomata koji učestvuje u ovim razgovorima.
Bidenova administracija ponudila je druge ustupke: obećali su da će izdvojiti četiri milijarde dolara za Covax, globalnu alijansu za vakcine. Evropska unija je dosad dala skoro milijardu dolara. No Covax će ove godine moći da vakciniše svega 20 posto ljudi iz najsiromašnijih zemalja svijeta, i suočava se sa manjkom od dvije milijarde dolara čak i da to sprovede.
(TBT, NYT)