Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u više je navrata kritizirao odluku aktualnog predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju SAD-a iz nuklearnog sporazuma s Iranom, smatrajući kako je ta odluka štetna po američke interese. Također je više puta izrazio želju da SAD ponovo prihvate taj sporazum pod uvjetom da Teheran u cijelosti nastavi poštivati sve njegove obveze, koji se odnose i na zaustavljanje razvoja iranskog raketnog programa (balističkih raketa srednjeg i dugog dometa kojima bi mogao gađati Izrael), iako to nije implicite navedeno kao obveza iranske strane. To je pitanje bilo i najveći „kamen spoticanja“ koji je prijetio nepotpisivanju nuklearnog sporazuma u julu 2015. g. jer se Teheran tomu odlučno protivio, a Washington na tome odlučno inzistirao. Na kraju je UN donio „solomonsko rješenje“, prema kojemu bi se Teheran trebao suzdržati od razvoja raketnog programa što je iranski državni vrh, s obzirom na nepostojanje načela obligatornosti, protumačio kao „zeleno svijetlo“ i nastavio s njegovom razradom nakon potpisivanja nuklearnog sporazuma. Usprkos navedenim Bidenovim promišljanjima, novoizabrani američki predsjednik također je naglasio kako pri tom nije imao namjeru dozvoliti Iranu stjecanje atomskog oružja.
Slično Bidenovim stavovima istupa i iranski predsjednik Hassan Rouhani. On je je 17. februara izjavio kako “ne sumnja” da će se nova američka administracija vratiti nuklearnom sporazumu iz 2015. godine i ukinuti sankcije iranskom gospodarstvu, što je u skladu s nedugo prije izrečenim stavom vrhovnog vođe Islamske Republike ajatolaha Alija Hameneija, koji je, zapravo, odobrio brzo preuzimanje Teherana svojih obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA) o iranskom nuklearnom programu, ukoliko Sjedinjene Države zauzvrat ukinu oštre protuiranske sankcije. I predsjednik Hassan Rouhani novoizabranom američkom kolegi kazao je to isto: iransko vodstvo spremno se vratiti potpunoj provedbi svih svojih obveza iz nuklearnog sporazuma u zamjenu za ukidanje međunarodnih i jednostranih sankcija. Tj. Iran je spreman odustati od obogaćivanja urana iznad dozvoljene razine ako se ponište jednostrano uvedene sankcije Trumpove administracije.
Ovakav razvoj situacije i nove političke retorike na relaciji Washington-Teheran ne ide na ruku onim krugovima unutar američke politike (ponajviše vezanih uz Republikansku stranku) i Izraela, koji se kategorički protive bilo kakvom povratku na staro – kada je riječ o iranskom nuklearnom sporazumu, kojega oni smatraju štetnim i po SAD i njihove interese na Bliskom istoku, i po sigurnost Izraela kao najvećeg američkog regionalnog saveznika. O tome svjedoči i slijedeća vijest:
Bivši američki državni tajnik Henry Kissinger upozorio je da bi povratak Washingtona na nuklearni sporazum s Iranom iz 2015. godine mogao potaknuti katastrofalnu utrku u nuklearnom naoružanju na Bliskom istoku (info: The New York Post, 13. januara). Naime, 97.-godišnji „mag“ američke vanjske politike je 11. ovog mjeseca u svom govoru na konferenciji Instituta za židovsku nacionalnu politiku (sjedište u Jeruzalemu), izjavio kako Joe Biden ni na koji način ne bi smio poništiti odluku aktualnog predsjednika Trumpa o povlačenju Sjedinjenih Država iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana (JCPOA). Biden je ranije najavio kako se namjerava vratiti nuklearnom sporazumu, čiji su supotpisnici, osim sada već „odmetnutog“ SAD-a, još i Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka – skupa s Iranom. Međutim Kissinger navodi kako vremenski okvir samog trajanja tog sporazuma u smislu postavljenih ograničenja za Iran i “toliko klauzula o izuzeću” čine JCPOA “praktički beskorisnim” za zaustavljanje iranskog nuklearnog razvoja.
(TBT, GEOPOLITIKA NEWS)
