Ghannouchi i drugi lideri Ennahde optuženi su za uspostavljanje “tajnog sigurnosnog aparata” u službi stranke koja je pobijedila na izborima nakon revolucije 2011. godine.
Ghannouchi je osuđen na 30 godina zatvora plus doživotni zatvor, javljaju tuniski mediji, a izvještaje o kaznama potvrdila je stranka.
Penzionirani vojni oficir Kamel ben Bedoui također je dobio doživotni zatvor uz 32 godine zatvora, prema izvještajima.
A bivši premijer Ali Laarayedh osuđen je na 42 godine zatvora, dodaju se izvještaji.
On je u pritvoru od 2022. godine, a osuđen je i u odvojenom slučaju zbog navodnog pomaganja u slanju islamističkih militanata u borbu u Iraku i Siriji.
Tunis se pojavio kao jedina demokratija u arapskom svijetu nakon svrgavanja dugogodišnjeg vladara Zinea El Abidina Ben Alija 2011. godine, što je pokrenulo Arapsko proljeće.
Ali otkako je Saied došao na vlast 2019. godine, lokalne i međunarodne nevladine organizacije tvrde da je došlo do nazadovanja prava i sloboda.
Ghannouchi je bio predsjednik parlamenta u vrijeme kada je predsjednik Kais Saied preuzeo vlast u ljeto 2021. godine.
Uhapšen je 2023. godine i dobio je nekoliko kazni u odvojenim slučajevima u ukupnom trajanju od preko 40 godina zatvora, uključujući i osudu za “zavjeru protiv državne sigurnosti” prije presude u utorak.
Kritičari su optužili opozicionog lidera da su presude politički motivirane.
Ennahda je u utorak izjavila da presudi “nedostaju najosnovniji uvjeti za pravdu”.
Ennahda je godinama igrala ključnu ulogu u tuniskoj politici prije nego što je Ghannouchi osuđen na više zatvorskih kazni.
(TBT)
