U Istanbulu policija i dalje guši prosvjede studenata koji su proteklih dana ustali protiv imenovanja Meliha Bulua na položaj direktora Sveučilišta Bogazici koje uživa ugled i u svijetu. Kako navode turski mediji, u sukobima s policijom je uhapšeno 17 studenata, ali u noći s utorka na srijedu je bilo novih hapšenja.
Policija je provela pretres u šest stanova i uhapsila osobe koje se optužuju kako su povezane s prosvjedima. Sad je i guverner Istanbula zabranio prosvjede i okupljanja u četvrtima Besiktas i Sariyer koji se nalaze u blizini sveučilišta i u kojima studenti rado stanuju.
“Bogazici pruža otpor”
Kao što je već ranije često bilo slučaj, prosvjednici se mobiliziraju putem socijalnih mreža. #KabulEtmiyoruzVazgecmiyoruz (To ne prihvaćamo, ne popuštamo) i #BogaziciDireniyor (Bogazici pruža otpor) se šire poruke, ali i snimke kako policija suzavcem i gumenim mecima nadire na studente koji su se okupili pred ulazom na sveučilište.
Sveučilište Bogazici je na glasu kao jedan od najuglednijih obrazovnih institucija u Turskoj. Dugi je popis poznatih osoba koji su na tom elitnom sveučilištu stekli diplomu iz područja umjetnosti, politologije ili ekonomije. Jedna osobitost je i njegov međunarodni karakter: ovo sveučilište je nastalo 1971. iz Robert Collegea osnovanog još 1863. što je bila prva američka visokoškolska ustanova izvan SAD. Udio stranaca je za turske prilike vrlo velik, a nastava se održava na engleskom.
Zato ne čudi kako se to sveučilište smatra pojmom uporišta liberalne misli u Turskoj. A to je nešto što turski predsjednik Redžep Taib Erdogan svakako želi promijeniti: izvanrednim dekretom je prošle subote imenovao novog direktora sveučilišta.
Ekonomist i kadar Erdoganove stranke
Erdogan je odabrao 51-godišnjeg Melih Bulua, jednog od osnivača Erdoganove stranke AKP u istanbulskoj četvrti Sariyer i profesora financija na Sveučilištu Halic, malenoj privatnoj visokoškolskoj ustanovi u Istanbulu. Bulu je htio biti kandidat stranke AKP na izborima 2015. godine, ali nije nominiran.
Studenti i profesori to predsjedničko imenovanje Bulua smatraju napadom na akademsku slobodu i gaženjem demokratskih vrijednosti. Asistentica na tom sveučilištu Seda Altug upozorava kako se predsjedničkom odlukom može radikalno promijeniti atmosfera na tom učilištu: “Trebalo je imenovati nekoga iz Sveučilišta, tko poznaje naša pravila i praksu. Pustite da se održi taj duh.”
Umirovljeni profesor Faruk Birtek koji je 40 godina predavao na Bogazici, pretpostavlja kako je Erdoganu to sveučilište uvijek bio trn u oku: “Mi smo sveučilište koje je otvoreno prema Zapadu. Erdogan ne zna kako da se prema tome odnosi. Većina studenata ovog sveučilišta potječe iz konzervativnih obitelji Anatolije i mi smo ih obogatili našim odgojem.” Umirovljeni profesor je uvjeren kako Erdoganu najviše smeta ta otvorenost prema svijetu.
Erdoganov potpis je dovoljan
Intervencija dekretom na Sveučilištu Bogazici nije usamljen slučaj: samo dan prije imenovanja Melih Bulua za rektora Erdogan je odredio direktore i pet drugih sveučilišta. Već prošle godine su odlukom predsjednika imenovani rektori na 21 sveučilištu, a potpis predsjednika je dovoljan sve od pokušaja vojnog udara u Turskoj u julu 2016.
Bülent Kücük, profesor sociologije na Sveučilištu Bogazici imenovanje novog rektora bliskog vladi smatra dokazom “sve većeg političkog utjecaja na sveučilišta”, a i sve većeg autoritativnog centralizma. “Dugoročno će tako biti uništena sloboda u akademskom istraživanju i poučavanju”, kaže Kücük.
Za Birteka predsjednikov dekret nije tek opasnost za akademski svijet, nego to smatra problemom čitave Turske: “Danas se dekretom na stotine gradonačelnika (na jugoistoku Turske) smjenjuje prinudnim upraviteljem. Ignorira se na milijune glasova birača. Tu vlada totalitarni režim koji upravljanje preuzimaju oni koji se zaklinju u vjernost AKP-u.”
Studenti ne žele to prihvatiti
Turski predsjednik Erdogan je proteklih godina ukazima smijenio brojne gradonačelnike i predsjednike općina prokurdske stranke HDP na jugoistoku Turske, a mnogi svrgnuti čelnici su još do danas u zatvoru. Obrazloženje je bilo kako su ti političari povezani s terorističkim organizacijama, makar u većini slučajeva jedva ima dokaza za te tvrdnje.
Na mjesto tih lokalnih političara su postavljeni prinudni upravitelji iz Ankare. To nije sudbina koju žele prihvatiti studenti Sveučilišta: “Ne želimo prinudnog upravitelja kao direktora” je parola koja se najčešće čuje.
(TBT, DW)
