RELIGIJA
Bošnjačim liderima i intelektualcima trebale
su dvije decenije da se javno suprotstave radikalizmu. Prećutno se toleriralo
njihovo postojanje, a u nekim slučajevima smatrano je i poželjnom protivtežom
FOTO: Pitić (rse)
Rijaset Islamske zajednice (IZ) u BiH obavezao
je glavne imame na područjima svih muftijstava da razgovaraju sa predvodnicima
“nelegalnih džemata” kako bi se oni pripojili IZ i rad uskladili sa
njenim pravilima.
Bošnjačim liderima i intelektualcima trebale
su dvije decenije da se javno suprotstave radikalizmu. Prećutno se toleriralo
njihovo postojanje, a u nekim slučajevima smatrano je i poželjnom protivtežom.
Vrh Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
je odlučan da svi džemati, kao temeljne organizacije vjernika – muslimana, budu
u okviru ove vjerske zajednice i pod njenom kontrolom. Sve ostale
samoorganiziovane grupe, udruženja građana ili “paradžemati”, koji ne
budu poštovali odluku o pripajanju, biće zatvoreni do kraja februara ove
godine.
“Ko ne prihvati zahtjev za gašenjem ili
zatvaranjem nelegalnih objekata, suočiće se sa svim posljedicama
vaninstitucionalnog djelovanja na vlastitu odgovornost”, navodi se u
saopštenju Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
O ovoj inicijativi za Radio Slobodna Evropa
govorio je Remzija Pitić, muftija goraždanski: “Radi se o sigurnosnim pitanjima
za ovu zemlju i ona se ne tiču samo Islamske zajednice. Ali, ono što je nama
važno, Islamskoj zajednici, jeste da ćemo sve uraditi sa svoje strane da
smanjimo mogućnost sigurnosne prijetnje kroz tzv. paralelne džemate koji su se
formirali tokom proteklih godina. To, naravno, za Islamsku zajednicu nije bila
lahka odluka. Mi nismo državna institucija koja iza sebe ima državni aparat
koji joj može pomoći u slučaju neke prijetnje po nju samu. Ali, teža situacija
bi bila da je ne donesemo i gore bi posljedice bile da takvu odluku nismo
donijeli.
Na žalost, kao u mnogim drugim pitanjima,
susrećemo se s nečim što mi nismo proizvodili, a Islamska zajednica je bila ta
kojoj se ispostavljala faktura za tuđe belaje, tuđe probleme, za tuđe potrebe
da unose nemir u bosansko društvo na neki način.”
Šta su, u stvari, “paradžemati” ili
“paralelni džemati” muftija Pitić je pojasnio : “Prvo bih htio reći
da, onog trenutka kad su neki procijenili da treba oslabiti institucije islama
u BiH, onda se javljaju “paralelni džemati”. Ko su ti neki, što se
nas tiče u Islamskoj zajednici, sasvim je irelevantno. Za nas je važno da se
zna da na taj način niko ne doprinosi stabilnosti Bosne i Hercegovine,
sigurnosti naših ljudi, objekata, institucija, budućnosti naše djece. Zato smo
mislili da treba preduzeti ove korake i da treba, sa naše strane, učiniti sve
da se uvede red, a kad mi to završimo neće se moći faktura ispostavljati nama.
Onda će se, vjerovatno, pokazati ko je to bio zainteresiran da postoje
“paralelni džemati” i u Bosni i Hercegovini.
A šta su oni? “Paralelni džemat” je
onaj u kojem postoji neko ko obavlja vjerske obaveze, dužnosti, propise,
organizira ljude bez dekreta ili murasele, kako mi kažemo, reisu-l-uleme. Šta
to znači? To znači da taj neko ko nema muraselu reisu-l-uleme, nema u
šerijatsko-pravnom smislu nikakvu validnost za ono što radi. Mi hoćemo na taj
način da dijelu naših ljudi, koji misle da odlazeći tamo obavljaju džumu na
pravi način, pomognemo da shvate da njihove džume idu u vjetar.
Zamislite, kad bismo sada svi, evo mi u
Goraždu imamo taj zvučnik sa kojeg se pušta ezan, na svoje kuće stavili
zvučnike i svi pustili ezane! Nama ne treba džungla. Nama treba civilizacija,
treba nam red, treba nam sistem, treba nam poredak. Islamska zajednica u Bosni
i Hercegovini je napravila taj prvi korak i nadamo se da će institucije države
znati to prepoznati na pravi način, te da će one reagirati u domenu koji se
njih tiče.”
(The Bosnia Times, RSE)