RELIGIJA
Dok je reis Kavazović osvanuo na naslovnicama
mnogih sarajevskih listova kao ličnost godine zbog svog rezolutnog stava da se
radikalnim selefijama u BiH mora “stati u kraj”, dotle ga selefisti na
društvenim mrežama bukvalno uriniraju.
FOTO: Kavazović (MINA)
Dževad Gološ se smatra jednim od
ultraradikalnijih hercegovačkih selefista koji je zbog svojih aktivnosti i
stavova ekskomuniciran iz Islamske zajednice. On je ovih dana na svom Facebook
profilu objavio otvoreno pismo reisu-l-ulemi Husein ef. Kavazoviću. I dok je
reis Kavazović osvanuo na naslovnicama mnogih sarajevskih listova kao ličnost
godine zbog svog rezolutnog stava da se radikalnim selefijama u BiH mora “stati
u kraj”, dotle ga selefisti na društvenim mrežama bukvalno uriniraju. Evo
jednog primjera:
“Prethodno sam vam slao veliki broj pisama, i
tražio veliki broj puta sastanak sa vama, ali nikada nisam dobio odgovor niti
na jedno od spomenutog. Iz tog razloga odlučio sam da vam se na ovakav način
obratim, nadajući se da će ove moje riječi doći do Vas,” piše hafiz Dževad
Gološ.
“Uvaženi Reis efendija, u svojim obraćanjima
mnogo se pozivate na našu tradiciju i hanefijski mezheb, te ističete da je to
naš islam koji se praktikuje na ovim prostorima, te da tradicionalni islam
strada radi nekog novog islama! Ne mogu da sakrijem svoje čuđenje velikom broju
vaših nastupa i pisanja, pa iz tog razloga želio bih da vam postavim nekoliko
pitanja na ovakav način, jer sam prethodno pokušao na drugi način, ali nisam
dobio odgovor, iako mislim da i ovaj put neću.
Uvaženi Reis efendija zašto se toliko pozivate na hanefijski mezheb i tradiciju
a sami vi se ne pridržavate pomenutog?
– Uvaženi Reis efendija dali je učenje Kur'ana za novac strogo zabranjeno po
učenju hanefijskog mezheba? Ukoliko jeste, pa zašto se ta praksa koja je
zastupljena od strane velikog broja imama ne ukine i ne zabrani?
– Uvaženi Reis efendija bili smo svjedoci fetvi o obaveznosti davanja zekata
Islamskoj zajednici. Ja u svom skromnom izučavanju hanefijskog mezheba nisam
naišao da je iko od učenjaka našeg mezheba rekao da je obaveza davanja zekata
bejtul-malu? Da li mi vi, ili neko od muftija, ili muderrisa naših medresa i
fakulteta, može kazati da li ima i jedan učenjak hanefijskog mezheba koji je
kazao da je obaveza davanja zekata bejtul-malu?
Da li je zadaća Islamske zajednice da ljudi pojasni propise zekata i kome se
zekat daje, ili pak islamska zajednica ide putem „crkve“ koja od ljudi uzima
imetak na neispravan način? Učenje Kur'ana za pare, razni tevhidi, bacanje para
u turbeta, nije ništa drugo do put kojim je otišla crkva, i ovakve stvari
nemaju nikakve veze niti sa hanefijskim mezhebom, niti sa našom prelijepom
tradicijom.
– Uvaženi Reis Efendija. zar nije učenje hanefijskog mezheba da je muslimanu
muškarcu obavezno da pusti bradu, i da mu je zabranjeno da je krati ispod
dužine šake? Zar slike naših deda koje su sačuvane ne ukazuju na pomenuto
također? Zato je moje pitanje zašto se ova bošnjačka tradicije ne praktikuje od
strane vas i muftija? Sa druge strane, ono što je mnogo bitnije, zašto ljudi
koji praktikuju ovu bošnjačku tradiciju bivaju nazivani vehabijama od strane
velikog broja zvaničnika Islamske zajednice?
– Uvaženi Eeis efendija, da li je hanefijskom mezhebu i tradiciji bošnjaka
nepoznato pokrivanje lica žene muslimanke? Ogroman broj učenjaka našeg mezheba
ukazali su da je obaveza žene muslimanke da pokrije svoje lice, i neki naši
istaknuti alimi, poput mostarskog muftije Karabega, o tome su napisali i
zasebna djela, a opštepoznato je da je pokrivanje lica višestoljetna praksa
bošnjaka muslimana na ovim prostorima. Ja se sjećam one svoje nene koju sam
gore spomenuo kao nenu koja je nosila dimije, ili da bolje kažem koja je
doživjela i sedamdesetu godinu, a nosila je široku odjeću i umotavala je dobro
svoju glavu. Možda je neumjesno da pitam kako je čija ženska čeljad pokrivena,
ali ću kazati da skoro nisam vidio da se neka od žena visoko poziciniranih
ljudi islamke zajednice nosi ovako kako se nosila moja nena, tj. naše nene.
Uvaženi reis efendija zašto se od strane velikog broja ljudi pomenuto oblačenje
žene smatra nekom novom pojavom na našim prostorima, i zašto se prema njima
zauzima stav kao da su neki novi muslimani na ovim prostorima?
– U jednom od svojih obraćanja ste rekli sljedeće:
„Tako je u našem bosanskom društvu upotpunjen taj mozaik susretanja i življenja,
i ovih dana smo bili zaokupljeni našim običajima, čestitajući jedni drugima i
iskazujući lijepe želje i nadanja u bolju budućnost..
To je naša bosanska tradicija, koju mi muslimani ovdje stoljećima baštinimo,
baš onako kako nas je poučio poslanik Muhammed, a.s.“
Zar po učenju učenjaka hanefijskog mezheba nije strogo zabranjeno čestitanje
nemuslimanskih praznika koji su obilježje nečega što je sa strane učenja islama
nevjerstvo? Zar učenjaci hanefijskog mezheba nisu kazali da je činjenje ovog
djela nevjerstvo i stvar koja izvodi iz vjere? A zatim ko je to od naših alima
dozvoljavao pomenuto čestitanje? Meni toliko nije bitno vaše ubjeđenje koliko
mi je bitno zašto vaša uvjerenja i praksu pripisujete bošnjačkoj tradiciji i
hanefijskom mezhebu, kada oni sa tim nemaju ama baš ništa? Osim ako ne mislite
da tradicija bošnjaka počinje sa vašim mandatom reisu-l-uleme!
– Uvaženi Reis efendija, kakav je stav učenjaka hanefijskog mezheba prema
skupini šiija, kao i uleme ovih prostora kroz stoljeća? Da li su učenjaci i
muderrisi ovih prostora kroz sva ova stoljeća naglašavali da za šiije ovdje ima
mjesta, ili su pak jasno naglašavali da su zabludjela skupina, i čak skupina
koja je izašla iz okvira islama. Kada ste tražili zatvaranje Fondacije Darul
Kur'ana, zašto niste tražili i zatvaranje šiitskih fondacija i organizacija?
Ovo je samo nekoliko pitanja koja sam spomenuo kako bih dao do znanja da se vi
uvaženi Reis efendija, zajedno sa vašim muftijama, ne pridržavate hanefijskog
mezheba i bošnjačke tradicije! Hanefijski mezheb i tradicija nisu nešto što
počinje nekim mandatom, nego nešto što je sačuvano u fikhskim i historijskim
djelima. S obzirom da Islamska zajednica sada ima veliki broj profesora,
magistara, doktora, te naučnih ustanova mislim da nije teško pružiti jedan
naučni odgovor na ova pitanja!”, završava svoje pismo hafiz Gološ.
(The Bosnia Times)