Prema MMF-u, iako se udio zelene novčane mase povećao u prvom tromjesečju 2020. godine, zbog sigurne kupnje tijekom ranih faza koronavirusa, u 2. tromjesečju nastavio je sdvogodišnjim trendom smanjenja. Udio eura, koji čine globalne rezerve blago je porastao, a udio japanskog jena opao. Podaci su također pokazali da je u drugom tromjesečju došlo do najveće nakupine rezervi u kineskom yuanu i nekim “drugim valutama”.
Američka Središnja banka (BoA) izjavila je u svom izvještaju kako “tema de-dolarizacije izgleda netaknuta”. Prema njihovim podacima, globalni udio američkih holdinga smanjio se na 61,3 posto, “nešto više od očekivanog, na temelju promjena u valuti, obveznicama i vrijednosnim papirima”.
BoA (Banka Amerike) izjavila je također kako se niti jedna valuta nije istaknula kao da je do sada imala koristi od tog postupka. Umjesto toga, mnoge su se središnje banke okrenule zlatu, povećavajući svoje vlasništvo u polugama. Podaci pokazuju da je potražnja Središnje banke prošle godine dosegla 650,3 tone, tek malo ispod rekordne neto kupnje u 2018. od 656,2 tone.
Prema Svjetskom vijeću za zlato, 2018. obilježila je najvišu razinu godišnjih neto kupnji zlata od Središnje banke, od suspenzije konvertibilnosti dolara u zlato koja je nastupila 1971. godine, kao i drugu najveću godišnju ukupnu vrijednost.
Stručnjaci ističu da će Rusija i Kina, dvije glavne zemlje koje su predvodile poticaj de-dolarizacije, nastaviti povećavati svoju vrijednost polugama te da će smanjiti svoj udio u dolaru, zbog čega bi se svijet mogao vratiti na ”zlatni standard”.
(TBT, Mediji)