RELIGIJA
Mevlanina filozofija se može ukratko
opisati sljedećim riječima: malo hrane, malo sna, obuzdanje želja, trpiti
ljudsko ugnjetavanje, udaljavanje od loših ljudi i provođenje vremena sa dobrim
ljudima.
FOTO: Rumi (public)
Mevlana Dželaludin Rumi je jedan od
najistaknutijih predstavnika sufizma u Anadoliji. Veliki mislilac i pjesnik,
Rumi, poznat je kao duhovni učitelj i osoba obdarena vrlinama. Pretpostavlja se
da je Rumi, jedan od velikih učenjaka islamskog svijeta, rođen u gradu Balkh,
na prostoru današnjeg Afganistana, 1207. godine.
Mevlana je prvo obrazovanje stekao od
oca Bahaeddina Walada, koji je u tadašnje vrijeme nazvan “sultanom
učenjaka”. Izvor Mevlaninin mislli po kojima je postao čuven bilo je
sufijsko znanje koje su mu prenijeli učitelji izvan medrese. Tokom njegovog
života, Mevlana je napisao pet važnih djela.
“Mesnevija” se smatra
njegovim najvažnijim djelom. Koliko god mesnevi bio naziv za poeziju napisana u
stilu klasične istočne literature, kada se kaže Mesnevi, odmah se pomisli na
Mevlaninu Mesneviju.
Da bi se razumio Mevlana, potrebno je
govoriti o sufijskoj filozofiji. U suprotnom, njegove misli ne mogu biti
shvaćene u potpunosti. Glavna tema i poruka Mevlaninih djela i misli jeste
ljubav prema Allahu i svemu što je On stvorio. Iz tog razloga osnovno biće i
centar misli na koje se Mevlana fokusira jeste Allah. U fokusu njegove
filozofije se pak nalazi čovjek i “sazrijevanje čovjeka” odnosno
pomaganje u njegovom postajanju “osobe koja je prevazišla želje ovoga
svijeta i usmjerila se prema svetoj ljubavi”.
Mevlanina filozofija se može ukratko
opisati sljedećim riječima: malo hrane, malo sna, obuzdanje želja, trpiti
ljudsko ugnjetavanje, udaljavanje od loših ljudi i provođenje vremena sa dobrim
ljudima.
Prema Mevlani, sreća čovjeka se krije
u življenju skromnog i jednostavnog života, u prijateljskim odnosima sa drugim
ljudima i ispunjenim osjećajem zahvalnosti i zadovoljstva. Sufijska filozofija
se nije odrazila samo na Mevlanine misli, već i na njegove postupke. Rumi je
bio vrlo skromna osoba.
Udaljavao se od gužvi i izuzetno mu je
smetalo ukazivanje previše pažnje ili ljubljenje ruku. On se prema ljudima nije
ophodio shodno njihovom položaju u društvu i pokazivao je poniznost prema
ljudima iz svih dijelova društva.
Da bi se razumjela ličnost i misli
Mevlane, potrebno je govoriti o Šems-i Tebriziju koji je imao veliki utjecaj na
Rumija jer ukoliko se to ne objasni, postoji mogućnost da riječi izrečene o
Mevlani ostanu nedorečene i nepotpune.
Šems-i Tebrizi, osoba koja je nadasve
promijenila Mevlanin normalni život i ulila mu duh entuzijazma i nemira, bio je
mentor sa izrazito oštrim umom, inteligentan i mudar učenjak.
Šems je Mevlanu podučio kako da iz
sebe izbaci ovosvjetski pojam “ja”, oslobodi se strasti, ostane
indifirentan prema svim blagodatima koje posjeduje na ovom svijetu i oslobodi
se želja koje izazivaju strast. Susret Šems-i Tebriza i Mevlane mnogi su
nazvali susretom dva duboka mora (široka uma).
Smrt za Mevlanu, koji je svoj život
opisao rekavši -“Bijah sirov, ispekoh se, pa izgorjeh”, značila je
ponovno rađanje i stvarno postojanje. Prema Mevlani, čovjekova duša prije nego
je došla na svijet, živjela je slobodnim i sretnim životom, sve dok, dolazeći
na svijet, nije postala rob tijela. Rumi vjeruje da će se duša kada ponovo
napusti tijelo, odnosno kada čovjek umre, ponovo sastati sa Stvoriteljem.
Iz tog razloga smrt nije nešto čega se treba plašiti, već je riječ o
beskrajnom životu i spajanju sa vječnom stvarnošću i istinom – Allahom dž.š. Iz
tog razloga je Mevlana dan smrti nazvao Šeb-i arus što u prevodu znači
“svadbeni dan” ili trenutak spajanja sa Voljenim, Rumi je svojim
prijateljima ostavio amanet da ne tuguju poslije njegove smrti.
Poslije Mevlanine smrti, njegov sin je
u Anadoliji osnovao derviški red poznat kao “Mevlevizam”. Nakon
osnivanja Osmanskog carstva, mevlevizam se proširio u Anadoliji i ušao pod
državnu zaštitu. Mesnevija je uvedena kao obavezni predmet u medresama.
Kada govorimo o mevlevizmu, trebamo
spomenuti derviški ples “Sema”, jedan od važnih elemenata mevlevizma
i ujedno simbolični i jedinstveni odraz Mevlaninog učenja. Prema mevlevizmu,
derviški ples sema se smatra jednim vidom puta ka Svemogućim, spajanjem sa Njim
i dospijevanjem do božanske istine. Sema se može definisati kao korak na putu
ka univerzalnoj ljubavi, molitva ili kao jedna vrsta plesa sa istim elementima
koje sadrži vjerski obred. Za Mevlanu ne postoji vrijeme, mjesto ili pravilo za
derviški ples. On je derviški ples izvodio u svim trenucima kada ga je
obuzimala ljubav prema Allahu koju je osjećao u svakoj ćeliji negovog tijela. S
ciljem ostvarivanja svijesti prema vrijednostima kulturnog naslijeđa, UNESCO je
2005. godine derviški ples Mevlevija proglasio remek djelom na listi Usmene i
nematerijalne svjetske kulturne baštine.
Iako je prošlo 800 godina od njegovog
rođenja, svjetlost i misli Mevlane Dželaluddin Rumija nastavljaju da i dalje
obasjavaju duše i rasvjetljavaju put kojim se kreću ljudi današnjice.
Njegova poezija obraća se svim ljudima, nevezano za vrijeme i mjesto gdje
žive. Mevlanina ljubav i ljubavna filozofija od njegovog vremena sve do danas
privlači pažnju pripadnika različitih konfesija i kultura iz svih krajeva
svijeta, ne samo turskog naroda. Mevlana je utjecao i nastavlja da utječe
na brojne umjetnike, od njemačkog pjesnika Goethea do čuvenog koreografa
Maurice Bejarta. Mnogi svjetski mislioci i pisci se slažu sa franucuskim
turkologom Irene Melikoff koja je kazala “da kada bi se Mevlanina djela
prevela na sve svjetske jezike i bila pročitana, da u svijetu ne bi bilo zla i
mržnje”.
Mevlanine riječi i poruke izrečene s
ciljem uspostavljanja ljubavi, mira i sloge među ljudima danas imaju veliko značenje
za čovječanstvo, više nego ikada.
(The Bosnia Times, AA)
