Imajući u vidu rast javnog duga i smanjenje deviznih rezervi, može se reći da ekonomska kriza u Saudijskoj Arabiji ide u pravcu eskalacije u narednim mjesecima.
U izvještaju koji je objavio britanski portal Middle East Eye, Mohamed Ayesh kaže da je saudijski ministar finansija Mohammed al-Jadaan nedavno otkrio da će njegova vlada ove godine posuditi 220 milijardi saudijskih rijala (58,6 milijardi dolara).
U stvari, ova najava baca svjetlo na sve veći teret duga u zemlji i nameće pitanja o finansijskom položaju Rijada, posebno nakon što je kraljevina prije nekoliko godina zabilježila jednu od najnižih stopa duga u svijetu.
Saudijska Arabija şpada u najveće ekonomije u arapskom svijetu i jedina je arapska članica G20, pored toga da je najveći izvoznik nafte na svijetu.
Regionalni utjecaji
Ayesh je objasnio da je ekonomski prosperitet u Saudijskoj Arabiji privukao milione kvalificiranih arapskih i stranih doseljenika koji rade za saudijske kompanije i javne institucije. Kao rezultat toga, ekonomski pad u zemlji imat će utjecaja i na cijelu regiju.
Usred teške globalne ekonomske krize koju je izazvala pandemija korona virusa, Saudijska Arabija se suočila sa velikim padom cijena nafte i poremećajem vjerskog turizma u svetim mjestima u Meki i Medini, s obzirom na to da milioni posjetitelja ove godine nisu mogli putovati u tu zemlju radi obavljanja vjerskih obreda.
Čak i prije brojnih kriza koje su se pojavile posljednjih mjeseci, podaci Svjetske banke otkrili su da bruto vanjski dug Kraljevine Saudijske Arabije premašuje 183 milijarde dolara na kraju 2019. godine, u odnosu na 151 milijardu dolara na kraju 2018. godine, te da će se ta brojka dodatno povećati u ovoj godini.
Rast duga
Ukupni vanjski dug zemlje naglo je skočio u posljednjih pet godina: krajem 2014, nekoliko mjeseci prije početka rata u Jemenu, iznosio je nešto manje od dvanaest milijardi dolara, što pokazuje da je stopa skočila za više od 1500 posto u proteklih pet godina.
FOTO: (Reuters)
U istom petogodišnjem razdoblju smanjile su se i novčane rezerve. Izvještaji Monetarne agencije Saudijske Arabije pokazuju da su ukupna rezervna sredstva zemlje procijenjena na oko 732 milijarde dolara na kraju 2014, ali da su pala na 499 milijardi dolara do kraja 2019. godine. To znači da je u roku od pet godina isparilo 233 milijarde dolara.
Ovi podaci pokazuju da je u pet proteklih godina, dok je Saudijska Arabija pozajmljivala desetine milijardi dolara iz inostranstva, također povlačila sličan iznos iz državnih rezervi.
Što je još važnije, sve ove brojke datiraju od kraja 2019. godine – prije pada cijena nafte, širenja korona virusa i pada putovanja i globalne trgovine. Kuda je onda otišao sav taj novac?
Posrednički ratovi
Iako je nejasno gdje su usmjerena sva ta sredstva, značajnu promjenu u ovom razdoblju označio je e početak rata u Jemenu u martu 2015, kao i drugi regionalni sukobi u Libiji i Siriji koji su se pretvorili u posredničke sukobe, privlačeći različite zaljevske igrače.
S druge strane, Rijad je nedavno najavio veliku kampanju štednje koja uključuje smanjenje od osam milijardi dolara za ambiciozni program reformi Vizija 2030, koji je bio glavni prioritet prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.
Na kraju, s rastom javnog duga i padom rezervnih sredstava, ekonomska kriza u Kraljevini Saudijskoj Arabiji na putu je da eskalira u narednim mjesecima, pogotovo ako ne dođe do ponovnog povećanja cijena nafte i ako se nastavi pandemija korona virusa, što prijeti najgorom recesijom još od Velike depresije.
(TBT, Mediji)