Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko predstavio je u srijedu Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda redovni izvještaj, u kojem je ustvrdio da su vlasti u toj zemlji tokom pandemije korona virusa pokazale da mogu sarađivati, ali da problemi koji destabiliziraju zemlju i dalje postoje.
Izvještaj o stanju u zemlji visoki predstavnik podnosi Vijeću sigurnosti UN-a svakih šest mjeseci, a ovog puta umjesto u New Yorku analizu je morao obrazložiti videovezom iz Sarajeva zbog restrikcija kretanja koje je nametnula pandemija, prenosi Hina.
Iako je pandemija poremetila život i u Bosni i Hercegovini, Inzko je ocijenio da je to na neki način bio i pozitivan događaj jer je bh. političare potakao da blisko sarađuju kako bi se efikasno suočili s krizom.
Dodikov pokušaj destabilizacije države
“Pozdravljam činjenicu da su politički lideri pokazali mogućnost da izvanredno sarađuju i koordiniraju svoje djelovanje”, rekao je on.
Upozorio je da su stari izazovi ostali, ističući na prvom mjestu da i u posljednjih šest mjeseci čelnici bh. entiteta Republika Srpska nisu propustili priliku ponovo pokušati dovesti u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine iskrivljenim tumačenjem uloge koju imaju entiteti, kao i samog sadržaja Dejtonskog sporazuma.
Pritom Bosnu i Hercegovinu tretiraju kao “državnu zajednicu” te uporno podrivaju funkcioniranje tijela vlasti na državnom nivou, navodi Inzko.
Uz to, kako piše u izvještaju, vlasti RS-a ugrožavaju vladavinu prava, odbijajući provoditi presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i osporavajući njegovo funkcioniranje u cijelosti.
Kao glavnog krivca za to Inzko je označio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođen Miloradom Dodikom, navodeći da postupci te stranke i njenog čelnika mogu ne samo blokirati daljnji napredak u Bosni i Hercegovini nego i poništiti sva dosadašnja pozitivna postignuća.
Kao drugi najvažniji problem označio je “hroničnu disfunkcionalnost” entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, podsjećajući da zbog napetih odnosa između ključnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka taj entitet ni dvije godine nakon izbora nije dobio novu vladu, a nema ni naznaka dogovora o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, na čemu insistira Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine.
OHR i dalje ostaje u funkciji
Korupcija i organizirani kriminal te rastući val ilegalnih migracija ostaju veliki izazovi za cijelu državu i oba entiteta, konstatirao je austrijski diplomat.
“Trendovi koje smo vidjeli su zabrinjavajući i moraju se preokrenuti”, upozorio je Inzko.
“Međunarodna zajednica je odradila odličan posao u pomoći, ali vlasti u Bosni i Hercegovini nisu uspjele u distribuciji. Ima optužbi da je mnogo toga rađeno nezakonito, zato strogo predlažem stvaranje tijela za istragu nezakonitosti”, rekao je Inzko, javio je iz Washingtona Al Jazeerin reporter Ivica Puljić.
Inzko je dodao da je, zbog opće nestabilnosti, u Bosni i Hercegovini i dalje nužna prisutnost međunarodne zajednice, pa tako i nastavak funkcioniranja Ureda visokog predstavnika (OHR), koji trenutno ima 92 zaposlenika i godišnji budžet 5,3 miliona eura.
Taj ured, koji podržava međunarodna zajednica, imao je, npr., 2002. godine, kada je bio najveći zamah u provođenju reformi, čak 700 zaposlenih i budžet 25 miliona eura.
(TBT)