Najveći pokret američke vojske prema Europi u posljednjih 25 godina: 20.000 vojnika i 13.000 komada opreme brodovima i avionima stiže na Stari kontinent. Odatle će biti prebačeni do istočnog krila NATO-a.
Od kraja januara u toku je velika američka vojna vježba, saglašena s NATO-om – „Odbrana Europe 20“ (Defender Europe 20). Deseci hiljada vojnika, tenkova i druge opreme će tokom idućih mjeseci biti transportovani kroz Europu do Poljske i baltičkih država. Tamo će vojnici sudjelovati u brojnim vježbama.
U Francusku, Belgiju, Nizozemsku i Njemačku će brodovima i avionima stići 20.000 američkih vojnika i 13.000 komada opreme. Odatle će konvoji preko 12 ruta prijeći oko 4.000 kilometara. U vježbi sudjeluje ukupno 37.000 vojnika iz 19 zemalja i oko 20.000 komada opreme. Vježba će trajati pet mjeseci.
Bez ometanja stanovništva
Od sredine februara ćesve to biti vidljivoi na njemačkim cestama. Bundeswehr i američka vojska garantuju da će to u najmanjoj mogućoj mjeri smetati stanovništvu, te da će se najveći dio transporta odvijati noću između 22 i 6 sati.
„Ako sve bude išlo kako treba, to neće biti ni primijećeno“, rekao je general pukovnik Martin Schelleis, inspektor baze Bundeswehra, za novinsku agenciju dpa. Stranka Ljevica pozvala je na proteste protiv tih vojnih vježbi. Ona ih je označila kao provociranje Rusije i kao „neodgovorno zveckanje oružjem“.
Kakvu ulogu ima Rusija?
Baltičke zemlje i Poljska su članice NATO-a. One čine istočno krilo Saveza i direktne su komšije Rusije. Istovremeno, radi se o još vrlo mladim članicama NATO-a. Poljska je pristupila 1999., baltičke zemlje 2004. Zbog toga one nemaju određene strukture, na primjer, infrastrukturu za transport teškog oruđa ili glavna zapovjedništva NATO-a, rekla je za DW Claudia Major, stručnjakinja za sigurnosnu i obrambenu politiku Zaklade za znanost i politiku (SWP). Između ostalog, i zbog toga se, kako kaže, vježbe održavaju na istočnom krilu NATO-a.
Još jedan razlog za vojne vježbe je 2014. godina. Tada se sigurnosna situacija za zemlje NATO-a promijenila: izbio je rat u Ukrajini iKrim je anektirala Rusija. Europska komisija je na to saopštila da bi Ukrajina dugoročno trebala postati članica EU-a.
„To je za mnoge Europljane bio alarm. Sigurnosni poredak koji je Europa mislila da ima s Rusijom, više nije funkcionisao. Rusija više nije bila strateški partner. To znači da i Europljani moraju ponovo brinuti o pitanju: kako se mi u Europi zapravo možemo braniti“, kaže Claudia Major.
Poslije toga je u NATO-u počela promjena mišljenja. Ispitano je jesu li pojedine zemlje još uopšte u stanju brzo pokrenuti svoje trupe i mogu li mostovi izdržati teška vozila poput tenkova. Ispostavilo se da tu ima deficita. Na primjer, u baltičkim zemljama nije bilo cesta od juga prema sjeveru. S obzirom da su te zemlje pripadale Sovjetskom Savezu, tamo je uspostavljana prije svega povezanost između istoka i zapada.
(Ne)spremnost
I različite širine željezničkih staza u pojedinim zemljama su otežavale prijevoz teškog oruđa. Nije bilo ni detaljnih planova obrane za istočne europske države, a i jedinice koje su tamo već postojale nisu bile u stanju brzo prijeći u akciju. „Ta (ne)spremnost je bila jedna od glavnih slabosti koje su utvrđene 2014. Većina zemalja NATO-a se od nje odučila“, kaže Major.
Ono što je uslijedilo bile su bezbrojne vježbe. S Rusijom je nađen kompromis oko takozvane „rotacijske nazočnosti“. Po njoj postoji stacioniranje trupa u baltičkim zemljama i Poljskoj, ali samo na bazi rotacije, tako da se vojnici mogu brzo povući. „To je bila svjesna volja NATO-a da kaže da moramo ozbiljno shvatiti obvezu obrane, ali istovremeno izbjeći eskalaciju s Rusijom“, kaže naučnik SWP-a Major.
I sada, u vezi s velikom vježbom „Odbrana Europe 20“, američki časnici neumornoponavljaju da se ne radi o provociranju Rusije. „Ova vježba nema ništa s nekom određenom državom“, rekao je, na primjer, zamjenik komadanta američke vojske u Europi, general Andrew M. Rohling.
Ciljevi vježbe
Prebacivanje tolike vojske s kraja na kraj jednog kontinenta je veliki logistički poduhvat. Pri tome se, po stručnjakinji Major, „ne radi o konkretnom scenariju napada. SAD vježba prije svega prebacivanje trupa. Druge zemlje poput Poljske i Njemačke vježbaju tranzit, uključujući prihvatanje i snabdijevanje trupa kao i njihovu predaju sljedećoj zemlji.“
U Garlstedtu u Donjoj Saskoj se logistička škola Bundeswehra priprema za dolazak 2.000 američkih vojnika. Oni će biti smješteni u šatorskom naselju veličine dva fudbalska terena. Stručnjakinja Major ovako sažima vježbu: „Je li u slučaju krize zaista moguće unutar nekoliko dana prebaciti trupe kroz Europu, to je temelj vježbe.“ Spoznaje dobivene iz vježbe bi dugoročno trebale doprinijeti jačanju NATO-a.
(TBT, DW)