Od kraja Drugog svjetskog rata dolar je u središtu međunarodnih finansija i trgovine i kao rezultat toga, američka centralna banka (FED) ima ogroman utjecaj na ekonomske uslove širom svijeta. Dolazak modernih kriptovaluta nije imao utjecaj na globalnu potražnju za dolarima. Međutim, libra bi mogla postati široko korišten oblik plaćanja – delom i zato što Facebook ima preko dvije milijarde aktivnih korisnika mjesečno, ali i zato što je postojeći finansijski sistem neefikasan. Ako bi libra omogućila ljudima da lahko (i jeftino) pošalju novac, kao što objavljuju ažuriranja na Facebooku – uključujući i slanje novca u inozemstvo u obliku doznaka koje radnici šalju u svoje matične zemlje – ona bi mogla ugroziti čak i dolar, mada za to postoje brojne prepreke.
Trenutna hegemonija dolara jasna je iz podataka Banke za međunarodna poravnanja (BIS), po kojoj je dolar najtrgovanija valuta sa čak 44% svih globalnih transakcija, a juan tek osma (sa 4,3%). SWIFT baza o upotrebi valuta u međunarodnim transakcijama ukazuje da je preko dvije petine njih u dolarima, trećina u eurima, i manje od 2% u juanima. Centralne banke drže čak 62% svojih rezervi u dolarima i tek petinu u eurima, dok su skoro sve transakcije vezane za naftu denominirane u američkoj moneti. Tri američke agencije za rejting čine 96% tog tržišta, a američki investicioni fondovi upravljaju sa više od polovine svjetske korporativne imovine. Dodatna prednost dolara je da se SAD mogu pozvati na svoje zakone kojima praktično mogu zabraniti devizne transakcije ili zamrznuti imovinu stranih država ili kompanija. Tako je Washington uveo sankcije stranim entitetima koji i dalje posluju s Iranom, te je (belgijski) SWIFT praktično morao suspendira pristup nekih iranskih banaka svom sistemu za razmjenu poruka.
(TBT, Nedeljnik)
