Kapetanica iranskog ženskog fudbalskog tima dobila je zabranu putovanja na takmičenje od njenog muža, ali to je samo jedan od primjera ograničenja sa kojima se žene u ovoj zemlji svakodnevno suočavaju.Tokom njihovih života, Iranke se moraju snalaziti u kompleksnoj mreži zabrana, nametnutih zakona i običaja. Svaki aspekt njihovog postojanja, od toga kako se oblače u javnosti to predmeta koje izučavaju na univerzitetu i poslova kojima se bave i njihovih radnih mjestu prolazi kroz rigoroznu procjenu.
Jedan od najskorijih primjera koji je izazvao kontroverzu u javnosti bila je zabrana koju smo spomenuli na početku teksta. Kapetanica iranskog ženskog fudbalskog tima nije imala mogućnost da produži pasoš kako bi otputovala na Azijski kup nakon što joj je muž odbio dati potpis koji joj je bio potreban za to. Ovo je samo jedan od problema sa kojima se žene danas suočavaju u ovoj zemlji.
Obrazovanje
Postoje i neke dobre vijesti. Za razliku od Saudijske Arabije, u Iranu je ženama dozvoljeno da izvade vozačku dozvolu i voze relativno slobodno. Takođe nema ograničenja za žene po pitanju osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja. Ipak, na univerzitetima postoje zabrane pristupa određenim predavanjima za žene, a to se pogotovo odnosti na predmete koji se tiču tehnologije i inženjerstva.
Ograničenja po pitanju oblačenja
Žene koje izlaze van moraju imati pokrivenu glavu maramom kao i dugački mantil, poznat kao ’manto’ (manteau), a alternativa je i crna tkanina koja prekriva veći dio tijela koja se naziva čador. Ovaj zakon se tumači na različite načine, u zavisnosti od mnogih faktora, a prvenstveno dijela grada gdje žene žive. U urbanijim sredinama, poput glavnog grada Teherana žene često nose šarene marame sa zanimljivim uzorcima dok je u ruralnim sredinama prisutniji čador.
Radno okruženje
Žene su generalno dobro prihvaćene na radnim mjestima u Iranu iako ipak postoje neke restrikcije. Postoji jedan član u civilnom kodu prema kojem je muškarcima u Iranu dozvoljeno da zabrane ženi da radi ukoliko smatraju da to nije u skladu sa interesima porodice i ako se kosi sa ženinim dostojanstvom.
Politika
Ženama je dozvoljeno da budu članice parlamenta i trenutno on broji 9 članica (što je samo 3% od ukupnog broja članova parlamenta). Predsjednik Hasan Ruhani (Hassan Rouhani) uradio je važnu stvar kada je na vlast postavio nekoliko ministarki, a jedna od njih, Masumeh Ebtekar (Masoumeh Ebtekar) je i jedna od 12 iranskih potpredsjednika. Do sada su sve žene koje su se pokušale kandidovati za predsjedničku poziciju odbijene od strane posebnog vijeća koje provjerava sve kandidate prije službene kandidature.
Iranske žene se suočavaju sa nizom prepreka i zidova u svojoj svakodnevnici, neki od tih zidova su nevidljivi a drugi poput zakona su čvrsti i neoborivi.
(TBT, Mediji)
