FRANKFURT – Izvršni direktori plaćeni su da budu optimisti, ali iza pompe na nedavno održanom međunarodnom sajmu u Frankfurtu, jednom od najvećih događaja u svijetu automobilske industrije, nepogriješivo se osjećao strah. Razgovori koji su se vodili između insajdera industrije na sajmu odraz su egzistencijalnih prijetnji sa kojima se suočavaju proizvođači automobila.
Evropsko, ali i svjetsko tržište automobila je u padu. Proizvođači ulažu u električna vozila čija je tržišna vrijednost još uvek neispitana. Također su intenzivno pod pritiskom javnosti i regulatornih tijela zbog uloge koju automobili igraju u klimatskim promjenama. Trgovinski rat na globalnom nivou poremetio je lance snabdijevanja.
Čak su i sajmovi automobila ugroženi. Veliki broj proizvođača ove godine je skromnije izlagao u Frankfurtu, a neki su čak otkazali prisustvo. Kompanije poput Toyote i Fiat Chryslera odlučile su da potencijalni benefiti izlaganja ne opravdavaju troškove koji se broje u milionima eura.
“Nikada ranije se nismo nalazili u ovakvoj situaciji”, navodi Wolf Henning Scheider, izvršni direktor kompanije ZF Friedrichshafen, njemačkog proizvođača transportnih vozila koji posjeduje mrežu fabrika u SAD, Evropi i Kini.
Jedan od najznačajnijih zaključaka na sajmu je da je održivost postala pitanje opstanka. Usljed protesta organizacija za zaštitu životne sredine, veliki proizvođači preduzeli su korake da pokažu da ozbiljno shvataju važnost promjena.
Volkswagen, koji je prema sopstvenim proračunima sam odgovoran za više od jedan posto ukupne emisije štetnih gasova, započeo je proizvodnju ID.3 električnog sedana, a kompanija također finansira projekat u kišnim šumama Bornea. Olla Callenius, direktorka u kompaniji Daimler, navodi da će fabrike Mercedes-Benza biti ugljeno-neutralno do naredne godine.
Proizvođači automobila također funkcionišu pod pretpostavkom da tenzije između SAD i Kine neće biti riješene uskoro; zato razmatraju izmjene u kanalima snabdijevanja i selidbu proizvodnje bliže klijentima kako bi manji broj proizvoda morao da prelazi granicu i bude oporezivan.
Neki proizvođači, među kojima su Honda i BMW, također su u Frankfurtu predstavili automobile sa baterijama koji će se prodavati po cijeni pristupačnoj potrošačima iz srednje klase.
Najvažniji novi automobil je upravo Volkswagenov ID.3, prvi u nizu pristupačnih električnih vozila.
Krajnja cijena ovih automobila trebalo bi da iznosi oko 30.000 eura ili manje. Također, troškovi održavanja električnog automobila su manji nego u slučaju konvencionalnih vozila.
Niko, sa druge strane, još uvijek ne zna da li će popularnost ovih vozila opravdati ulaganja i omogućiti proizvođačima da ispune targete koje je EU predvidjela, a koji će stupiti na snagu naredne godine. Proizvođači koji ne budu uspjeli da upotrebu goriva svedu na prosjek od 24 kilometra po litru suočiće se sa drakonskim kaznama.
Električni automobili po svoj prilici za proizvođače neće biti profitabilni kao konvencionalni, a većina kompanija čak proizvodi sopstveno gorivo ili dizel motore. Baterije se, sa druge strane, moraju kupovati od dobavljača poput LG Chem u Južnoj Koreji, japanskog Panasonica ili CATL u Kini. Fokus je ipak i dalje na elektrifikaciji. Baterije za električne automobile znatno su napredovale u posljednjoj deceniji, cijena im je niža, a daleko su efikasnije nego prije nekoliko godina.
Posljednja generacija Renaultovog modela Zoe može da na jednom punjenju pređe 395 kilometara, odnosno ima dvostruko veći opseg od modela prve generacije koji je pušten u prodaju 2012. godine.
Thierry Bolloré, izvršni direktor Renaulta, naveo je da kompanija radi na električnom automobilu čija će cijena iznositi 10.000 eura. “Imamo jasne procjene da je to apsolutno izvodljivo, a da svejedno ostvarimo profit”, istakao je Bolloré.
Neki su ipak pesimistični. Litijum-jonska tehnologija će vjerovatno dostići svoje granice u narednih pet godina, smatra Marcus Schafferkoji se nalazi na čelu sektora za istraživanje i razvoj u Daimleru. Dalji progres zavisiće od novih tehnologija poput čvrstih baterija koje će biti lakše i imati sposobnost bržeg hlađenja, mada one još nisu spremne za masovnu proizvodnju.
Neke kompanije će se adaptirati na nove tehnologije, dok neke neće uspjeti da ulože dovoljno u razvoj kako bi ostale konkurentne. Udruživanje bi moglo da bude rješenje za slabije kompanije, mada se ovaj princip pokazao problematičnim. Također, štetu bi mogle da pretrpe manje kompanije na dnu lanca specijalizovane za motore sa sagorijevanjem.
“U takvim slučajevima konsolidacija je neizbežna”, navodi Derek Jenkins, nekadašnji direktor u kompanijama Mazda i Volkswagen koji se sada nalazi na čelu sektora za dizajn u kalifornijskoj kompaniji Lucid koja namjerava da do kraja 2020. započne proizvodnju luksuznih električnih automobila.
Lucid uživa podršku saudijskih investitora, a predstavlja primjer startapova koji izlaze na crtu etabliranim proizvođačima.
“Brendovi nestaju”, dodaje Jenkins. “To će se dogoditi u narednom ciklusu.”
(TBT, NYT)