Papa Franjo je u nedjelju, na otvaranju sinode posvećene Amazoniji, u homiliji upozorio na požare zapaljene “razornim interesima” čiji je cilj “da unište različitosti”.
“Vatra koju su zapalili razorni interesi, poput one nedavne koja je harala Amazonijom, nije ona iz Evanđelja”, kazao je papa Franjo okupljenim biskupima devet zemalja amazonskog područja i predstavnicima autohtonih amazonskih naroda.
“Ta vrsta pogubnih požara izbije kad neko želi promicati samo vlastite ideje, vlastite zajednice i uništiti različitosti u nastojanju da svako i sve bude uniformno”, kritizirao je Papa.
Franjo je te požare suprotstavio Božjoj vatri koja je “toplina koja privlači i ujedinjuje” i “hrani se pomaganjem a ne profitima”.
Žaleći što je Crkva u povijesti često sudjelovala u nasilnim kolonizacijama u ime širenja Evanđelja upozorio je protiv “pohlepe novog kolonijalizma”.
Papa je također pozvao biskupe da ne budu više okupirani svojom funkcijom nego konkretnim misionarskim radom na terenu.
Izrazio je nadu da će sinoda na kojoj će se razgovarati o novim ali i kontroverznim prijedlozima “obnoviti put Crkve u Amazoniji”.
Na posebnoj biskupskoj sinodi “Amazonija – novi putovi za Crkvu i za cjelovitu ekologiju” od 6. do 27. oktobra raspravljat će se o više glavnih tema: pravima domorodačkih naroda, posebice pravu na zemlju, ekologiji i okolišu, angažiranosti južnoameričke Crkve u teologiji oslobođenja (u politici vezano uz kršćanski socijalizam), sinkretizmu katolicizma i urođeničkih religija, kolonijalizmu, mogućnosti zaređivanja oženjenih muškaraca za svećenike u Amazoniji i ulozi žena u Crkvi.
Vatikan je pozvao 184 biskupa i svećenika iz Ekvadora, Bolivije, Kolumbije, Venezuele, Brazila, Perua, Gvajane, Surinama i Francuske Gijane na sinodu na kojoj će glasati o novim mjerama. Ženske pripadnice crkve također će nazočiti, no neće imati pravo glasa.
Prema ranije objavljenim dokumentima razmatrat će se mogućnost zaređivanja starijih i poštovanih članova amazonskih zajednica u braku pod uvjetom da je njihova porodica stabilna.
Konzervativni svećenici u Vatikanu bijesni su zbog mogućnosti da se preokrene stoljetna tradicija celibata.
Papa Franjo poručio je da je otvoren prema mogućnosti takve promjene.
Nijedna od odluka koje donese sinoda nisu obavezujuće.
Papa Franjo na kraju će odlučiti hoće li prihvatiti ijednu promjenu na temelju tih preporuka.
Temelj za rasprave radni je dokument na 80 stranica – Instrumentum Laboris – na kojem se radilo punih 18 mjeseci i rezultat je stotina sastanaka biskupa. Zaključci sa sinode, ocjenjuju agencije, mogli bi imati posljedice za Crkvu na globalnom nivou.
U radnom dokumentu piše da treba poslušati “vapaj Majke Zemlje, napadnute i teško ranjene uslijed predatorskog modela gospodarskog razvoja koji izaziva ekocid, koji ubija i pustoši, uništava i razara”.
U amazonskom području živi oko tri miliona domorodaca koji predstavljaju gotovo 390 naroda. Riječ je o narodima koji, kako stoji u tekstu, čuvaju posebni kulturni identitet i specifično povijesno bogatstvo, a moraju se suočavati s prijetnjama koje se pojavljuju unutar njihovih kultura. Moraju se također boriti kako bi zaštitili svoje postojanje i svoje teritorije, a Crkva je među njima prisutna preko misionara i misionarki.
U svojoj enciklici “Laudato si” (“Hvaljen budi”) iz 2015., posvećenoj društvenim pitanjima i okolišu, papa Franjo osuđuje eksploataciju amazonske džungle u kojoj žive brojne domorodačke zajednice.
Sedam i po miliona kvadratnih kilometara, jedna od najvećih rezervi biološke različitosti na svijetu i više od trećine šuma na planeti, samo su neka od obilježja Amazonije koja se proteže kroz nekoliko zemalja, među kojima kroz Brazil, Boliviju, Ekvador, Peru i Venecuelu. Nije to homogeno područje, napominje se u dokumentu, nego je ona biom u kojemu je voda faktor koji ujedinjuje.
U januaru 2018., prvi latinoamerički papa u povijesti je posjetio Puerto Maidonado, selo u jugoistočnom Peruu okruženo amazonskom džunglom i oštro osudio “eksploataciju rudnog blaga u ilegalnim rudnicima zlata” i izopačene učinke te prakse, “ropstvo i seksualno iskorištavanje”.
Franjo se posebice zalaže za “cjelovitu ekologiju” – blisku integraciju ljudi i prirode.
(TBT, Agencije)
