Za Henryja Kissingera izgledi za izraelski poraz tokom Arapsko-Izraelskog rata 1973. godine uvijek su bili nezamislivi. Ali Kissinger je također sumnjao u prednosti sveobuhvatne izraelske pobjede koja je rezultirala odlučnom arapskom predajom. Dok je učestvovao u pregovorima o prekidu vatre radi okončanja rata, u telefonskom razgovoru sa sovjetskim ambasadorom Anatolyjem Dobryninom, priznao je: „Moja noćna mora je pobjeda bilo koje strane.“ Dobrynin je dijelio isti stav kako stoji u deklasificiranom transkriptu od 13. oktobra 1973., razgovoru koji je u petak objavio Arhiv državne sigurnosti.
U vrijeme razgovora, egipatski predsjednik Anwar Sadat još je uvijek gajio nadu da bi njegove snage mogle vratiti zemlju koju je zauzeo Izrael. Ali samo nešto više od sedam dana kasnije, Izrael je u velikoj mjeri opkolio egipatsku Treću armiju, primoravši arapsku koaliciju da prihvati uvjete o prekidu vatre koje su dogovorili Amerikanci i Sovjeti.
“Izraelci su naučili da njihova prvobitna ideja – da mogu koristiti nagomilanu opremu koju su imali od nas da postignu veliku pobjedu nad Arapima ako ih prejako pritisnemo više nije moguća”, rekao je u prethodno deklasificiranom brifingu sa svojim ljudima. “Ako uđu u drugi rat, moraju to učiniti uz našu entuzijastičnu podršku ili su izgubili.”
“Što se tiče Izraela, moramo biti shvaćeni još ozbiljnije nego ranije”, dodao je. „I naše inzistiranje na više politički orijentiranoj politici ne može proći odbačeno“.
(TBT, FP, Prevela Jasmina S. Drljević)