Grčka je dugo bila jedna od evropskih zemalja sa najnegativnijim stavom prema Sjedinjenim Državama. Prošle godine, istraživanje istraživačkog centra Pew otkrilo je da nevjerovatnih 59 posto ljudi nema povoljan stav prema SAD-u. I to nije bio samo Trump-efekat. Godine 2014, sa Barackom Obamom u Bijeloj kući, samo jedna trećina Grka je smatrala da je američko liderstvo u svijetu dobro, dok je 52 posto navijalo za Rusiju.
Međutim, Grčka je trenutno i jedan od najbližih prijatelja Sjedinjenih Država u EU.
Jeffrey Pyatt, ambasador Washingtona u Atini, nedavno je pohvalio zemlju kao “stub stabilnosti u kompliciranom regionu”.
Prema njegovim riječima, saradnja između dva naroda, od uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) do ugovora za odbranu, kreće se “velikom brzinom.” Djelimično, taj zamah ima veze sa ishodom općih izbora u Grčkoj početkom mjeseca, u kojima je centralno-desna Nova Demokratija na čelu sa Kiriakosom Micotakisom, tehnokratom i bivšim finansijerom obrazovanim na Harvardu i Stanfordu, lahko porazila do skora vladajuću populističku ljevičarsku Sirizu, koja ubraja među svoje zvijezde vodilje i Huga Chavesa i koja je početkom 2015. prijetila da će izazvati haos u EU suprotstavljajući se mjerama štednje i razmišljajući o “Grexitu” iz eurozone.
Mnogi u zapadnim medijima očekuju da će Micotakis uskoro pokušati produbiti veze sa EU, NATO-om i Sjedinjenim Državama.
Ipak, okretanje Grčke ka Sjedinjenim Državama ima dublje korijene od jednostavne promjene vlada u Atini. To je proizvod promjenljive geopolitike, a Alexis Tsipras, vođa Sirize, ipak ima zasluge u tome.
Tokom protekle decenije, Grčka je gledala kako je susjedna Turska, njen glavni rival, postajala jača i otuđenija od svojih zapadnih partnera.
Pomorski sporovi koji su dugo trovali odnose između Grčke i Turske sada se ponovo vraćaju.
Incidenti na nebu između vojnih aviona dvije zemlje su svakodnevna stvarnost.
Osim toga, Turska tvrdi da polaže pravo na nalazišta prirodnog gasa blizu obala Kipra i u blizini grčkog ostrva Kastelorizo. Kao odgovor, Grčka je uspješno pozvala EU da uvede sankcije Turskoj kao odgovor na ono što smatra “ilegalnim bušenjem”.
Kako bi stvorila balans u konfliktima sa Turskom, Grčka se okrenula SAD-u.U oktobru 2017. američki predsjednik Donald Trump dočekao je Tsiprasa u Bijeloj kući. Predsjednik je čestitao Grčkoj na ispunjenju cilja NATO-a da izdvoji dva posto BDP-a na odbranu, što on traži od svih članica NATO i odobrio je dobar dogovor u vrijednosti od gotovo milijardu dolara za unapređenje 154 aviona F-16 grčkog ratnog vazduhoplovstva. Bio je to prilično spektakl: ljevičar koji je zaustavio ulične proteste protiv NATO-a i američkih baza u Grčkoj, traži veliki ugovor o odbrani sa kompanijom “Lockheed Martin”.
Nakon toga usljedila je najava kupovine “seehawk” helikoptera od SAD, a Grčka je počela uvoziti i tečni prirodni gas, što je svakako “muzika za Trumpove uši”, piše Bloomberg.
Nakon što je u ranim danima na vlasti označen kao “trojanski konj” Kremlja, Tsipras je postao uzorni partner za Sjedinjene Države.
Iako su Sjedinjene Države tradicionalno igrale arbitra i mirotvorca između svoja dva saveznika u istočnom Mediteranu, Grčkoj i Turskoj, ona ima sad i strateške razloge da se okrene prema Atini. Erdoganove sve bliskije veze sa Rusijom uznemirile su mnoge u Washingtonu, mada više na Capitol Hillu i u Ministarstvu odbrane, nego u Bijeloj kući. Isporuka S-400 raketnih sistema, proizvedenih u Rusiji, gotovo će sigurno dovesti do nametanja sankcija Washingtona Ankari, koja je, pored toga, izbačena iz multinacionalnog konzorcijuma koji razvija F-35 vojne avione.
Nasuprot tome, kako je Grčka pojačala svoje zalaganje za NATO i EU, ona je umanjila svoje istorijski prijateljske odnose sa Rusijom, zemljom koja je većinom pomagala Grčku u borbi za oslobođenje od otomanske vladavine. I u rješavanju višedecenijskog spora oko imena Makedonije prošle godine, Tsipras je otvorio put proširenju NATO-a na Balkan.
Sva je prilika da će Micotakisova vanjska politika biti manje-više ista.
Novi premijer će održavati dobre veze i sa SAD, ali i njenim partnerima u Mediteranu – Izraelom i Egiptom.
Ali, kao i njegov prethodnik, Micotakis će otvoriti kanale za komunikaciju s Turcima kako bi se pozabavili tenzijama i bavili pitanjima od zajedničkog interesa kao što su izbejglice, trgovina i energetska infrastruktura.
Grčko društvo će, uprkos svim svojim vanjskim predrasudama protiv Sjedinjenih Država, nastaviti barem prećutno podržavati jačanje veza sa Trumpovom administracijom.
(TBT, Blic)