Gulnara je, kad se pogleda njezina službena biografija, bila prava renesansna žena. Osim činjenice da se mogla pohvaliti diplomom Harvarda (premda joj engleski nije savršen), bila je diplomatkinja (ambasadorica u Španjolskoj, stalna predstavnica u Ujedinjenim Narodima), vodila je i firme, humanitarne organizacije, dizajnirala je nakit i odjeću, pisala filmske scenarije, imala pjevačku karijeru…
Negativka iz Jamesa Bonda
Bivši britanski ambasador Craig Murray svojedobno ju je nazvao ‘svemoćnom princezom’, lijepom i fatalnom kao negativka iz filmova o Jamesu Bondu.
“Gulnara Karimova je paklena. Bogatija od Paris Hilton, ali i nesumnjivo pametnija i seksipilnija, a upoznao sam obje. Diplomirala na Harvardu, vodi nekoliko poslova, nositeljica je crnog pojasa u borilačkim vještinama, odlično govori četiri jezika, profesionalni je dizajner nakita, pjevačica koja ima pop-hit… Čak i njezini ‘mišićavi momci’ hodaju s poštovanjem iza nje, pognute glave”, rekao je Murray.
Gulnari, rođenoj 1972., u životu je išlo sve po špagi. Otac je postao predsjednik Uzbekistana 1989., još dok su bili dio SSSR-a, pa je dobila vrhunsko obrazovanje i praksu u vodećim institucijama za vrijeme školovanja. U ministarstvu vanjskih poslova zaposlena je od svoje 23. godine, jasno, dobivala je isključivo atraktivne poslove, uključujući i spomenuti stalne predstavnice u UN-u, mimo kojih se mogla baviti i biznisom. I to sve uz majčinstvo i brak. Udala se za američkog biznismena afganstanskog-tadžičkog porijekla Mansura Maqsudija kao 19-godišnjakina, s njim je dobila kćer i sina, međutim 2001. nakon burnog razvoda prekinuli su sve odnose.
Projicirana za predsjednicu
Kao tatina miljenica, bila je i njegova projicirana nasljednica na čelu države, no umjesto na samom vrhu završila je na dnu, pa sada truhne u zatvoru. Sve je krenulo nizbrdo u jesen 2013. kad su Šveđani počeli rasplitati korupcijsku aferu oko ulaska njihovog telekoma na uzbečko tržište i kad se tu pojavilo Gulnarino ime. Afera pranja novca prelila se i preko švedsko-uzbečkih granica, počeli su se istraživati i Gulnarini švicarski računi i unatoč ocu, još za njegovog života, završila je u kućnom pritvoru.
Isprva je krivila svoju obitelj, sestru i majku, za koje je tvrdila da je pokušavaju ‘odgurati od oca’, i to uz pomoć crne magije. Poslije je proširila priču, pa sve svalila na bivše KGB-ovce (jednako kad se i kod nas političari u nemilosti krenu žaliti na ‘udbaše’), a poslije očeve smrti počela je odjednom biti i zagovornica ljudskih prava kada je upozoravala na misteriozne nestanke i hapšenja ‘pod okriljem noći (koji su se u daleko većem broju događali i za vladavine njezinog oca).
Karimovljev Uzbekistan bio je jedna od zatvorenijih država svijeta. Klasična srednjoazijska diktatura u kojoj su ljudska prava i mogućnost poslovanja bez državnog pokroviteljstva bili posve apstraktni pojmovi. ‘Koruptistan’, nazvao ga je jedan diplomat, a u takvim okvirima Gulnara je bila ta koja je vukla konce. S duge strane, prema van, upravo je njezin zadatak bio predstaviti ljepšu sliku o Uzbekistanu u svijetu. Tu se i na osobnom planu pokušavala dokazati, prvo je 2006. krenula s glazbenom karijerom kao ‘Googoosha’ (nastupala je i sa Juliom Iglesiasom, snimila duet s Gerardom Depardieuom), potom je i za prestižni švicarski brend ‘Chopard’ dizajnirala nakit, a sa svojim brendom ‘Guli’ nastupila je na njujorškoj sedmici mode…
Slavne dovodila u izoliranu zemlju
U Uzbekistan je, uz spomenutog Depardieua – s kojim je, kao i ‘Sulejmanom veličanstvenim’ Halitom Ergencom, dogovorila i snimanje filma prema njezinom scenariju, ali je završila u pritvoru – pokušavala dovući i druga slavna imena, među kojima i Stinga, Monserat Caballe, dovela je i luksuzne brendove na tamošnju sedmicu mode, slavna imena i na filmski festival, a pomno je birala i s kim će se slikati kad bi se našla u inozemstvu.
“Činilo mi se kao da je vlasnica cijele zemlje”, izjavio je John Colombo, američki reditelj njezinog spota za pjesmu ‘Round Run’.
“Na aerodromu bi pokupili novine, Gulnara bi bila na naslovnicama. Dok smo se vozili prema gradu, njezina pjesma bi svirala na radiju, a njezino lice bilo je na velikim plakatima. Bila je posvuda”, rekao je i dodao da ga je iznenadilo kad je preko Wikileaksa izašla tvrdnja da je najomraženija osoba u Uzbekistanu.
“Išli smo na putovanja kroz zemlju, imao sam dojam da je ljudi vole. Kontrast između mlade, dinamične žene i represivnog režima njezinog oca svakako joj je išao njoj u prilog”, rekao je Colombo.
Iz kućnog pritvora u zatvor
No, sve je palo u vodu nakon švedske istrage. Prema grubima računicama, korupcijska afera teška je preko dvije milijarde dolara, pa je otac Gulnaru prvo sklonio u kućni pritvor, ‘na sigurno’, dok se ne raščisti situacija. Kad je umro, njegov nasljednik Šavkat Mirzijajev za svaki ju je slučaj ostavio po strani, a potom i u stanu u kojem se nalazila u kućnom pritvoru priredio suđenje.
Osuđena je na deset godina zatvora koji joj je u međuvremenu postrožen, tako da ga od proljeća služi u zatvorskoj ustanovi. Prošle sedmice pojavila se vijest kako je predsjednika tražila za pomilovanje, makar je vrlo upitno kakav bi interes Mirzijajeva bio da se (nekad) moćna i snažna žena i politička figura domogne slobode. Kako su Gulnari tek 46 godina, sve upućuje da će se o njoj još čuti….
(TBT, 100posto.hr)
