Nakon što je New York Times prvi put objavio ovu priču, kolumbijska vojska povukla je dio naređenja. Portparolka vojske navodi kako je naredba da se aktivnost vojske udvostruči “podložna nekim izmjenama” zbog “mogućeg pogrešnog tumačenja”. Nije, međutim, objasnila o kakvim je izmjenama riječ.
Jedno od naređenja koje i dalje važi predviđa da vojnici ne moraju biti “perfektni” u izvođenju smrtonosnih napada. Neki oficiri navode da im je naloženo sniziti standarde kada je riječ o zaštiti nevinih civila, a da je ta praksa već dovela do sumnjivih i nepotrebnih smrti.
Kolumbijski generali i pukovnici su okupljeni početkom ove godine kada im je rečeno da potpišu da će intenzivirati napade. Svakog dana se vrše interni pregledi aktivnosti koji pokazuju koliko je dana vojska provela u borbi, a komandanti su bijesni kada se napadi ne izvode dovoljno često, navode oficiri.
Vojska je pokušala da uz pomoć slične strategije savlada pobunjenike i paravojne formacije u Kolumbiji sredinom dvijehiljaditih, prije nego što je potpisan mirovni sporazum kojim je završen višedecenijski sukob.
Međutim, kada se doznalo da su vojnici umiješani u ubijanje i nestanak civila usljed pokušaja da ispune kvote, kolumbijska javnost je negativno reagirala.
Nova vlada sada pokušava progurati nešto drugačiju inkarnaciju iste politike kako bi se izborila sa preostalim kriminalcima i paravojnim i gerilskim grupama, sudeći po naređenjima u koja je NYT imao uvid i riječima trojice starijih oficira.
Kolumbijska vojska i dalje je pod istragom zbog niza ilegalnih ubistava sredinom dvijehiljaditih, poznatih kao “lažni pozitivi”. Vojnici su ubijali seljake za koje su tvrdili da su gerilci, a čak su ih i preoblačili i ostavljali oružje pored njih. Cilj je bio ispuniti kvote koje su zadali nadređeni.
Dvojica oficira navode da su kolumbijski vojnici ponovo pod pritiskom – a da se ponovo pojavio već poznati obrazac nerazjašnjenih ubistava.
Na sastanku na kojem je učestvovao jedan od oficira sa kojim je razgovarao NYT, general je naredio da se “uradi šta god je potrebno” da se postignu bolji rezultati, makar to značilo i “savezništvo” sa naoružanim kriminalnim grupama koje bi vojsci obezbijedile informacije o potencijalnim metama. Strategija „zavadi pa vladaj“.
Štaviše, kako navode oficiri, vojnicima koji postanu posebno vješti u borbi nude se povlastice poput dodatnog odmora.
“Vratili smo se onome što smo ranije radili”, kaže jedan od oficira. Svi oficiri razgovarali su sa New York Timesom uz zahtjev da ostanu anonimni zbog straha od odmazde.
General-major Nicasio Martinez Espinel, vrhovni komandant kolumbijske vojske, priznao je da je izdao nova naređenja, te da su oficiri zaduženi utvrdeiti konkretne ciljeve kada je riječ o broju ubijenih ili zarobljenih kriminalaca i militantnih grupa. On je rekao da je izdao pismeno naređenje u kojem se vojnim komandantima nalaže da “udvostruče rezultate” zbog prijetnji gerilaca, paravojnih i kriminalnih organizacija sa kojima se Kolumbija suočava.
“Kriminal predstavlja sve veću prijetnju”, kazao je Espinel. “Ako bismo nastavili istim tempom, nikada ne bismo ispunili ciljeve.”
Ipak, general je osporio tvrdnje da su oficiri njegovo naređenje protumačili na pogrešan način. On je istakao da naređenja zaista nalažu komandantima da izvode operacije čak i kada nisu stopostotno uvjereni u to da je meta prava, ali i da se takva naređenja odnose isključivo na planiranje misija, a ne na njihovo sprovođenje.
“Poštovanje ljudskih prava je najvažnije”, rekao je Espinel. Ali u naređenju stoji: “Morate pokrenuti operacije u slučajevima kada ste 60 ili 70 posto sigurni da su one kredibilne.”
Nova naređenja ukazuju na intenziviranje vojne kampanje protiv gerilskih grupa u Kolumbiji.
Vlada je postigla dogovor o miru sa najvećom pobunjeničkom grupom u zemlji – Revolucionarne oružane snage Kolumbije, FARC – prije samo dvije godine.
Veliki broj gerilaca vratio se borbi, dok su druge kriminalne i paravojne organizacije uspostavile kontrolu nad većim dijelom zemlje. Jedna pobunjenička grupa koja nikada nije pristala na potpisivanje dogovora o miru u januaru je u Bogoti izvela bombaški napad.
Na Kolumbiju pritisak vrši i Trumpova administracija koja zahtijeva da ova južnoamerička zemlja pokaže napredak u borbi protiv trgovine drogom. Kolumbija, međutim, nije briljirala u toj borbi uprkos sumi od deset milijardi dolara američke pomoći. Predsjednik Ivan Duque, konzervativac koji je bio protiv mirovnog sporazuma sa obrazloženjem da prema pobunjenicima treba postupati oštrije, u decembru je smijenio sve vrhovne vojne komandante.
Duqueova vlada je imenovala devetoricu oficira povezanih sa ubistvima sredinom dvijehiljaditih, prema podacima Human Rights Watcha. Jedan od njih je general Martinez koji tvrdi da nije učestvovao ni u kakvim nezakonitim ubistvima.
(TBT, NYT)
