Težak zadatak koji treba da obavimo može izazvati neprijatna osjećanja poput dosade, nervoze, mrzovoljnosti ili nesigurnosti u sebe. Kada odlažemo nešto što pokreće negativne emocije, osjećamo olakšanje – makar trenutno.
“Tako nagrađujete sebe za prokrastinaciju”, kaže Fuschia Sirois, profesorica psihologije na Univerzitetu Sheffield u Engleskoj.
To objašnjava zašto prokrastinacija postaje navika, i to ona koja nas košta produktivnosti.
“Prokrastinacija je problem reguliranja emocija, a ne problem upravljanja vremenom”, kaže Tim Pychyl, profesor psihologije na Univerzitetu Carleton u Kanadi.
On je u svom istraživanju utvrdio da prokrastinacija daje prioritet kratkoročnom popravljanju raspoloženja. Ljudi su programirani da uklone bilo kakve prijetnje u sadašnjosti.
“Nismo stvoreni da razmišljamo unaprijed, o dalekoj budućnosti, zato što se moramo usredsrediti da nam bude dobro ovdje i sada”, kaže psiholog Hall Hershfield sa Univerziteta California u Los Angelesu.
Ta kratkovidost mogla bi objasniti zašto ljudi sa nekim stvarima žure – prekrastiniraju. Oni ne pronalaze olakšanje u odlaganju zadatka, već u tome da ga obave prije zadatog vremena.
“To je kao da odete u prodavnicu, napunite korpu jabukama, a onda ih šlepate sa sobom dok kupujete ostatak namirnica, iako ćete ponovo proći pored jabuka na putu do kase”, kaže David Rosenbaum, profesor psihologije na Univerzitetu California u Riversideu.
Istraživanja pokazuju da to radimo da bismo oslobodili memoriju, objašnjava on. “Toliko je mentalno naporno da u glavi nosimo listu sa zadacima koje treba da obavimo, da se onda upuštamo u ponašanje kojim ćemo smanjiti to kognitivno opterećenje, pa čak i kada to znači da moramo uložiti više energije”, kaže Rosenbaum.
To može biti kontraproduktivno, ali može nam i otežati da obavljamo kompleksnije zadatke.
Da bismo izbjegli ovu zamku, stručnjaci preporučuju da pronađemo način da olakšamo sebi taj mentalni teret, ili da napravimo raspored kada ćemo pregledati mailove, umjesto da na njih odgovaramo čim nova poruka stigne.
Odmor od elektronskih uređaja na neko vrijeme takođe bi mogao pospješiti produktivnost, što je dobra strana i za prekrastinatore i prokrastinatore. Istraživanja su pokazala da kada nam nešto odvlači pažnju od zadatka, vrijeme koje nam je potrebno da se ponovo fokusiramo dovodi do stresa koji negativno utiče na produktivnost.
“Biti dostupan svima sve vrijeme je iscrpljujuće”, kaže Catherine Price, autorica Kako da raskinete sa svojim telefonom. “Moramo da ciljano sebe učinimo nedostupnima kako bismo sačuvali zdrav razum.”
Ona predlaže povremeno odlaganje telefona dok ste kod kuće ili na poslu, pa čak i na čitava 24 sata; simptomi poput anksioznosti ili nervoze će brzo proći.
“Ne odustajte i za iznenađujuće kratko vrijeme anksioznost će se pretvoriti u prijatno osjećanje smirenosti”, dodaje Catherine Price.
Tada cvjetaju produktivnost i kreativnost i omogućavaju prokrastinatoru da se usredsredi na bilo koji zadatak koji smatra najvažnijim.
“Akciju prati motivacija”, kaže dr. Pychyl. “Počnite i otkrit ćete da ste sve motiviraniji.”
(TBT, NYT)