Ljekari ponovo raspravljaju o opasnostima koje nosi konzumiranje marihuane. Eksperti prave razliku između “novog kanabisa” – legalnog, visoko potentnog, dostupnog u hrani i elektronskim cigaretama – i starije verzije, blaže trave. Nivo THC-a, hemijskog jedinjenja koje se nalazi u marihuani, sve je viši u posljednje tri decenije.
Ljekari su zabrinuti da bi učestala upotreba marihuane mogla da bude povezana sa psihozom kod mladih ljudi. Ljekari su na to prvi put posumnjali prije 70 godina, a dokazi za ovu teoriju otad se množe.
U knjizi Recite svojoj djeci, Alex Berenson, nekadašnji reporter New York Timesa, tvrdi da bi legalizacija marihuane izložila nove generacije povećanom riziku od šizofrenije i drugih psihotičnih oboljenja. Oni koji kritikuju to stanovište smatraju da Berenson preuveličava.
Kanabis može izazvati psihozu, ali se isto može dogoditi i uslijed prekomjerne upotrebe kofeina, nikotina, alkohola i drugih stimulanata i halucinogena. Psihoza je privremena dezorijentisanost često praćena paranojom. Kod većine ljudi koji dožive psihotično iskustvo ne razvijaju se hronična stanja poput šizofrenije, koju karakterišu ponovljene psihotične epizode koje se mogu javljati godinama.
Dosad nema dovoljno dokaza koji bi potvrdili da prekomjerna upotreba kanabisa može izazvati šizofreniju ili druge sindrome.
Čak i vrhunski naučnici koji se bave istraživanjem marihuane dolaze do podijeljenih, često potpuno suprotnih zaključaka.
“Bavim se istraživanjem već 25 godina i ova tema izaziva podjele čak i među naučnicima”, kaže Margaret Haney, profesorica neurobiologije iz Medicinskog centra Univerziteta Kolumbija. “Takvo je polje marihuane.”
Rasprava se vrti oko razlikovanja korelacije i uzročnosti. Ljudi sa psihotičnim problemima često redovno konzumiraju marihuanu. Nejasno je, međutim, šta čemu prethodi – upotreba kanabisa psihozi ili obrnuto.
Postoje posredni dokazi za biološki mehanizam koji može dovesti do toga da upotreba kanabisa izazove psihotični poremećaj, koji se najčešće ispoljava u kasnoj adolescenciji, kada se mozak ubrzano razvija. U tinejdžerskom dobu, mozak se riješava nepotrebnih veza između moždanih ćelija i prefrontalnog korteksa – a upravo taj dio mozga je oštećen kada postoji psihotično stanje. Ta oblast obiluje receptorima CB1 koji se aktiviraju pri upotrebi marihuane.
Psihotični poremećaji nerijetko su nasljedni, odnosno postoji nasljedna genetska ranjivost. Prema istraživanjima, vjerovatnije je da će ljudi kod kojih postoji povišen rizik od psihoze pri upotrebi kanabisa iskusiti paranoju, nego njihovi vršnjaci kod kojih ne postoji genetska predispozicija.
“Moje istraživanje jasno pokazuje da kanabis sam po sebi ne može izazvati šizofreniju”, kaže dr Lynn E. DeLisi iz Medicinske škole na Harvardu. “Neophodno je da postoji i genetska predispozicija.”
Pošto je marihuana ilegalna toliko dugo, istraživanje koje bi moglo da konačno riješi sve nedoumice ipak je manjkavo, iako se to mijenja.
Ukratko: Redovno korištenje novog, visoko potentnog kanabisa može povećati rizik kod mladih ljudi koji su u srodstvu sa nekim ko ima psihotični poremećaj. U tome su, makar, svi stručnjaci saglasni.
(TBT, NYT)