Kako je
Malcolm X izrazio svoj
američki identitet: “Sjediti
za praznim stolom i nemati šta jesti, ne čini vam užitak to što sjedite u restoranu. Stoga to što živite u Americi ne čini vas Amerikancem.“
FOTO: Malcolm X
Koliko
je Malcolm X bio uticajna toliko je bio i kontroverzna figura u američkim pokretima
za građanska prava šezdestih godina
prošlog stoljeća. Propovjedao je radikalnu filozofiju rasne jednakosti.
“Neka Vlada zna da ako oni ne zaustave Klan, mi ćemo ih lično zaustaviti ... po svaku cijenu … odmah .. novinari
nas nazivaju rasistima kao i ljudima
koji su nasilni, itd… Pa, ako kriminalac dođe
pred vašu kuć sa
pištoljem u ruci, brate .. neće vas učini lopovom ukoliko zgrabite svoj pištolj i otjerate ga sa
svog kućnog praga.“
Mali Malcolm rođen je u Omahi,
država Nebraska, 19. maja, 1925. godine. Njegov otac je bio sveštenik Krstitelja i nepokolebljivi pobornik Marcus Garveja- radikalni
zagovornik crnačkih prava. Kasnije, Malcolmov otac je ubijen od strane lokalnog stanovništva.
Kao mladić bio je šokiran odgovorom
svoga učitelja kada je izrazio želju da postane advokat. Njegov učitelj mu je tada odgovorio:
“Advokat to nije realani cilj za jednog crnca … Zašto ne planirate da postanete stolar?”
Malcolm je imao
običaj reći da je taj učiteljev odgovor radikalizirao njegov stav prema bjelačkom establišmentu.
Kao tinejdžer, Malcolm je
postao uključen u trgovinu
opojnih droga u kriminalnom svijetu Harlema. Često je bio u bijegu od policije, a u dobi od 21 godinu
uhapšen je i osuđen na 10 godina državnog zatvora u Charlestownu.
Stekao je nadimak ‘Sotona’ zbog svojih anti-religijskih stavova. Međutim, u vremenu provedenom u zatvoru postao je sve više zainteresiran za poruku islama koju mu je donio njegov brat Reginald.
Po izlasku iz zatvora direktno
se uključio u aktivnosti pokreta Nacija islama pod vodstvom Elijah Muhameda. Posjedovao je sjajnu vještinu govorništva i uvjeravanja što ga je dovelo da bude
sveštenik Nacije islama u New York-škoj džamiji ovog pokreta.
U tom vremenu Nacija islama je postala važna frakcija u pokretima za
građanska prava. Bili su više nego militantni nenasilni
pokret za građanska prava, a često su kritikovani kao nepatriotski pokret.
Malcolm X je izjavio o
svom bivstvovanju kao Amerikanac:
“Sjediti za praznim stolom i nemati šta jesti ne čini vas da sjedite u restoranu. Živjeti ovdje u Americi to vas ne čini Amerikancem.”
1963. godine, Malcolm X se razišao sa
Nacijom islama, nakon otkrića da je njen lider Elijah Muhamed otac djece sa bivših sekretarica. Njegov razlaz sa Nacijom islama je izazvao veliku netrpeljivost od strane
njenih pripadnika te je dobio mnoge prijetnje u
narednih nekoliko godina.
“Pogrešno
je klasificirati revolt crnaca kao jednostavni rasni sukob crnaca protiv bijelaca .. Umjesto toga danas
smo zapravo svjedoci globalne pobune potlačenih protiv tlačitelja, eksploatisanih protiv eksploatista …” (Malcolm X).
Obavio je hadž u Meki i putovao širom svijeta te je tako zbog svojih stavova i djelovanja postao međunarodno poznata ličnost. Bio je frapiran dokazima veće međurasne harmonije u ostatku svijeta nego u samoj Americi.
21. februara 1965. godine ubijen je u New Yorku, od strane svojih
rivala Crnih muslimana, iako i danas postoje kontroverze oko toga ko je zapravio bio njegov pravi ubica.
Malcolm X nesumnjivo je imao snažan utjecaj na američko društvo i na američku rasnu dilemu. Bio je faktor u kreiranju pokreta crne moći i radikalizma.
Malcolm X i Martin Luter King
Martin Luther King i Malcolm X nakratko su se sastali 1964. godine prije nego što će saslušati raspravu Američkog Senata o građanskim pravima.
Susret se desio u Vašingtonu.
The Bosnia Times
