REPORTAŽA
Raka je sirijski grad bogate i duge historije koji se trenutno nalazi pod okupacijom ISIL-ovih džihadista , koji su
je proglasili svojom prijestonicom. To nije prvi put da je ona prestonice nekog
kalifata: naime, čuveni halifa Harun al-Rašid iz dinastije Abasida je krajem 8.
vijeka je u nju prenio svoj veleljepni dvor
FOTO: (Agencije)
Raka je sirijski grad bogate i duge
istorije koji se trenutno nalazi pod okupacijom ISIL-ovih džihadista, koji su
je proglasili svojom prestonicom. To nije prvi put da je ona prijestonice nekog
kalifata: naime, čuveni halifa Harun Er-Rešid iz dinastije Abasida je krajem 8.
vijeka je u nju prenio svoj veleljepni dvor.
Raka je sirijski grad koji se nalazi na
sjevernoj obali rijeke Eufrat, oko 160 kilometara istočno od Alepa, i 40
kilometara daleko od brane Tabka, najveće u ovoj bliskoistočnoj zemlji.
Normalno, nalazi se u istoimenoj provinciji
i distriktu, ali s obzirom da je pod okupacijom ISIL-a koja je od njega
načinila svoju de fakto prijestonicu, zvanični Damask nema nikakvu vlast nad njim.
Također formalno, sa svojih 220.488
stanovnika, koliko ga je nastanjivalo po popisu iz 2004. godine, šesti je po
veličini grad u toj zemlji; koliko ljudi sada u njemu obitava nemoguće je
ustanoviti zbog građanskog rata i svega što se dešava.
Naseljena još od antike, i mjesto u kome su
živjeli mnogi prvobitni saborci poslanika Muhammeda a.s., Raka je za vrijeme
Abasidskog halifata krajem 8. stoljeća na tridesetak godina postala prijestonica
ove sveobuhvatne islamske imperije, jer je tada čuveni Harun al-Rašid zasjeo u
njoj (premda je Bagdad ostao glavni administrativni centar). Veličanstvenost
dvora u Raki je opisana u mnogim pjesmama.
Kršćani su uživali slobodu vjeroispovijesti u
postojećim crkvama, ali nisu smjeli da grade nove, slično kao i Jevreji.
Važna bitka između Omejada i Alije (čiji su
sljedbenici danas šiitski muslimani) odigrala se nedaleko od ovog grada, i u
njemu su sahranjeni mnogi poginuli Alijini vojnici iz te bitke, zbog čega je
bitan ovoj struji islama. U njemu se nalazio i stub sa Alijinim potpisom, ali
je u 12. vijeku prenijet u Alepo.
Zbog toga što se nalazio na raskrsnici
između Sirije i Iraka i na putu između Damaska, Palmire i Ruhe, imao je veliku
stratešku ulogu.
Do opadanje Rake je došlo zbog neprestanih
ratova muslimana između sebe, što između rivalskih dinastija što između sunita
i šiita, ali je u 12. i 13. vijeku ipak doživjela novo cvjetanje kada je
sagrađena i dalje postojeća Bagdadska kapija, kao i Dvorac dama.
Za vrijeme Turaka dala
je ime provinciji u kojoj se nalazila, ali nije bila njena prijestonica jer je
sva infrastruktura bila uništena; otomanski putopisac Evlija Čelebija je u
17. vijeku od stanovnika vidio samo arapske i turske nomade.
1683. godine obnovljena je tvrđava i u njoj
se nalazila janičarska posada, a sam grad je ponovo nastanjen tek 1864.
godine kada su u nju stigli beduini, i Čečeni kao izbjeglice sa kavkaskog
ratišta.
Veliki je procvat Raka doživjela sredinom
20. stoljeća zbog porasta potražnje pamuka i zbog ponovne kultivacije tog
dijela toka Eufrata. Danas zbog tog masovnog naseljavanja veći dio nekadašnjih
ruševina leži ispod savremenih zgrada; naravno, ne sve.
Većina nesunitskih zdanja
je uništena od strane Islamske države od kako su zauzeli Raku tokom 2013.
i početkom 2014. godine (islamisti su
inače i prije dolaska ID držali ovaj grad, prije svega Front al-Nusra); između
ostalog, sravnjena je i prelijepa džamija Uvais al-Karni koja je bila šiitska svetinja.
Uglavnom, Raka je trenutno pod stalnim
napadima antiislamističke koalicije, što Amerike i
njenih saveznika iz NATO-a što od strane drugih režima sa Bliskog
istoka kao što su Saudijska Arabija, UAE, Bahrein, Katar i Jordan.
Jedina autenična fotografija iz današnjih
dana jeste ova skinuta sa Google mapa a ostale su urađene prije nego su njome
zagospodarili pripadnici ISIL-a i koji su većinu navedenih objekata
devastirali.
(The Bosnia Times, Telegraf.rs)